Hitoidne klape

22. svibnja 2006. u KD Vatroslav Lisinski održan je peti po redu Gala koncert dalmatinskih klapa grada Zagreba gdje su se majstori i majstorice harmonijskog slaganja glasova predstavili obradama estradnih hitova prošlosti i sadašnjosti.

Sad ćete se zapitati kako je moguće u istoj rečenici navesti ‘dalmatinske klape grada Zagreba?’ Pa, moguće je, zašto ne? U gradu Zagrebu djeluje preko 20 klapa (bilo muških, bilo ženskih), a ono čime se mogu i trebaju podičiti su iznimna kvaliteta izvedbe što dokazuju i osvojene nagrade (preko 50 nagrada samo na Festivalu klapa u Omišu), zajedničkim projektima (poput ovog), koncertima, simpozijima, i ono najvažnije – popularnošću koja ih prati i izvan matičnog grada.

Prvenstveno treba pohvaliti samu ideju tematskog koncerta, koja će zasigurno otvoriti put zanimaciji za klape i klapskom pjevanju, jer zaista se rijetko dogodi da jedna stara glazbena garda i forma (poput klapa) obrađuje nove, estradne hitove. Obično je put neke pjesme suprotan: novo lice željno slave i medijske pozornosti (ili ono koje tone u zaborav i ne zna što će) uzet će jednu tradicionalnu pjesmu ili hit iz prošlosti i doslovce ju izmasakrirati do neprepoznatljivosti.

I sad dolazimo do najbitnije razlike: klapsko pjevanje je zahtjevno i ondje nema mogućnosti za ‘švercanje’, ne pomaže ovdje nikakva tehnologija koja će popuniti glasovne praznine pri zahtjevnim dionicama, ovdje ili jeste, ili niste; ili znate pjevati, ili ne. I baš zato bilo koja pjesma koja padne u ruke klapskih voditelja i obrađivača (harmonizatora) mora biti sjajno interpretirana.

Srećom po sve nas, obrade estradnih hitova na ovom disku ne uključuju Huljićeve pulene, a ni bilo kojeg izvođača na kojeg prvo pomislite pri samom spomenu riječi ‘estrada’, već obrade pjesama koje su proslavili Oliver Dragojević, Josipa Lisac, Šo!Mazgoon, Novi fosili, Lvky, Bijelo dugme, Vinko Coce, Ivo Amulić, Zdravko Čolić i drugi… Dakle, biralo se kvalitetno, u svakom pogledu, neovisno zagrabilo se u glazbenu ostavštinu prošlosti ili sadašnjosti.

A zagrebačke klape koje su se prezentirale na koncertu su Cesarice, Dišpet (obje su ženske klape), Ćakulone, Korjandul, Fjaka, Grdelin, Jelsa, Sagena i Nostalgija, dok su im se, kao gosti, pridružili klape Kolapjani i Kolapjanke iz Siska.

Nemoguće je izdvojiti jednu klapu za koju bi se moglo reći da je ostavila bolji dojam od drugih, jer to bi bilo i nepravedno i neopravdano, s obzirom da je svaka od njih jednostavno briljirala pri izvedbi svoje skladbe.

Doduše, ne znam kako je bilo na koncertu, s obzirom da ovaj album nije koncertni, nije live album, već album izdan povodom koncerta, ali sumnjam da bi itko od ondje prisutnih uspio sa sigurnošću izdvojiti svog favorita.

“Naše malo misto“, svima znana pjesma iz istoimene serije, “Otoče“, “Trag u beskraju“, “Zar je voljeti grijeh“, “Loše vino“, “O jednoj mladosti” i zaista sjajna “Provaj” pokazat će vam da je u klapskom pjevanju moguće apsolutno sve, da je bilo koji glazbeni žanr moguće svesti na, samo na prvi pogled, onaj najjednostavniji, ali klapsko pjevanje je sve samo ne jednostavno (obično su naoko jednostavne stvari uvijek najkompliciranije, posebice u glazbi, jer ne dopuštaju mogućnost neprimjetne pogreške).

Potrebno je veliko znanje, trud i vježba kako bi se neka skladba pretočila u klapsku formu, a da zadrži vlastitu prepoznatljivost. Ako ništa drugo, samo zbog toga im valja zapljeskati od srca.