Jorn
Symphonic
Datum izdanja: 25.01.2013.
Izdavač: Frontiers Records
Žanr: Heavy Metal, Progressive Rock
Naša ocjena:
Popis pjesama:
Tek nešto više od pola godine nakon zadnjeg uratka “Bring The Heavy Rock To The Land”, ovaj norveški Bog metala objavio je petnaesto solo izdanje, kompilaciju “Symphonic”.
Nakon skoro 30 godina karijere, s preko dva milijuna prodanih albuma
širom svijeta, angažmana u Masterplanu, Arku, suradnjama s Ruselom
Alleno, Ayreonom, Avantasiom i mnogim drugima, za ovog glazbenog
genijalca, sigurna sam, nije potreban nikakav poseban uvod.
“Symphonic” donosi remiksirane pjesme s dodanim orkestralnim aranžmanima i selekcija je četrnaest pjesama s Jornovih ranijih albuma i ponekih obrada, koje je sam odabrao. Na albumu se ne nalaze njegove najpoznatije pjesme, kako ne bi ispao klasičan ‘best of’, već su izabrane neke od manje poznatih pjesama, koje su, po Jornovim riječima, također sjajne, ali ostaju zaboravljene i zaslužuju drugu priliku.
Veliki broj naslova, njih ukupno šest, preuzet je s prethodnog albuma “Bring Heavy Rock To The Land”, a ima ih i s “Lonely Are The Brave” i “Out To Every Nation”. Uvodna “I Came To Rock” započinje simfonijom dugom oko minutu i pol, koja više zvuči kao uvertira nego nekakav dodani dio i lijepo se uklapa u koncepciju. Nastavlja se sa dosad jedinom neobjavljenom pjesmom, obradom Diove “Rock’n’Roll Children“, koja zvuči jako dobro, dodane orkestracije zamijenile su zvuk klavijatura iz originalne pjesme, dobro su posložene i oživljavaju pjesmu.
Pjesme kao “I Came To Rock”, “Burn Your Flame” i balada “Behind The Clown” posebno su prezentirane u nekom drugom ruhu koje ističe raznolikosti Jornovog stila vokalne izvedbe, a “Burn Your Flame”, za razliku od originala s albuma “Spirit Black” iz 2009. godine, zvuči doista različito i osvježeno. Uz “Behind The Clown”, koja ima lagani i melodični flow, još jedna laganija pjesma na kompilaciji je “Black Morning“. Jorn Landeov vječni magični glas, bogat i hrapav, kao i obično besprijekorno se prilagođava bilo kojem tempu, laganijoj ili žešćoj pjesmi, od balada do žestokih kao što su Masterplanova “Time To Be King” ili spomenuta “Burn Your Flame”.
Pored Diove “Rock’n’Roll Children”, kao obrada našla se tu i “The Mob Rules” Black Sabbatha, za koju je tekst također napisao Dio. Skoro je pa nemoguće zamisliti ovu pjesmu u orkestralnoj izvedbi, budući da je to klasični heavy metal s mnoštvom riffova, bubnjeva, usredotočen na vokal, bez puno dodataka. Međutim, ona je jedno od iznenađenja na albumu i orkestralni dio daje joj osjećaj raskoši, iz nje Jorn uspijeva izvući najbolje, čime zvuči epičnije i teže, pokazujući da za njega nema nemoguće misije, a ni pjesme koju ne može učiniti da zvuči bar dobro.
Na kraju krajeva, ovaj bi se album mogao promatrati na dva načina – moglo bi ga se zanemariti i smatrati još jednim sasvim prosječnim, čak nepotrebnim izdanjem ili shvatiti kao maštoviti pokušaj izrade nečeg novog, odnosno dodavanja novog zvuka onome što smo već čuli. Naposljetku, album je, naravno, slušljiv i lijepo ukomponiran, no, ruku na srce, ipak bismo bili sretniji da je Jorn odlučio nastaviti svoj rad s Masterplanom. Stoga ostaje da se nadamo kako je “Symphonic” uvertira u neko novo, veliko Jornovo glazbeno djelo.
Tekst: Ana Mihanović