U nizu istraživanja koja je između ožujka 2015. i rujna 2016. proveo
Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) procjenjuje se
da se zbog prisutnosti lažnih proizvoda na tržištu svake godine gubi
više od 364 milijarde kuna, ili 7,4 % ukupnih prihoda od prodaje u devet
sektora.
Među tih devet sektora je i snimljena glazba, no njezin udio nije toliko zastupljen kao, primjerice, kod nakita i ručnih satova koji su na vrhu: u EU izravan gubitak u prodaji zbog kršenja prava intelektualnog vlasništva po pitanju glazbe iznosi 5,2 posto i smješta je na sedmo mjesto. Promatramo li samo Hrvatsku, snimljena glazba zauzima osmo mjesto s milijun kuna izravnog gubitka u prodaji.
Stavka ‘gubitak u prodaji i broju radnih mjesta zbog kršenja prava intelektualnog vlasništva’ snimljenu glazbu u EU smješta na posljednje mjesto s 1.287 milijuna izravnog gubitka što je odnijelo 829 radnih mjesta, dok broj izgubljenih radnih mjesta u Hrvatskoj nije dostupan.
