Glazbeni je talent velika stvar sama po sebi. Neki svima znani
glazbenici proširili su ga izletom, najčešće u slikarstvo i/ili kiparstvo, te tako pokazali da doista posjeduju pravi umjetnički talent.
Miles Davis slavni je jazz glazbenik i trubač čiji su albumi – prvenstveno “Birth of the Cool”, “Kind of Blue”, “Sketches of Spain” i “Bitches Brew” – među najznačajnijim djelima 20. stoljeća. Vjerni obožavatelji upoznati su i s njegovom slikarskom stranom. Iako je kist u ruke uzeo tek kao pedesetogodišnjak, slikarstvo je skupa s glazbom postalo sastavni dio njegova života. “Za mene je ono poput terapije, zaokupira mi mozak kad ne sviram” kazao je Miles, a o njegovim su slikama stručni ljudi rekli da su ‘hrabra kombinacija Kandinskog, Basquiata, Picassa i afričke plemenske umjetnosti’. 
Slikar je i gitarist The Rolling Stonesa, Ronnie Wood. Za razliku od Davisa koji je bio slikar-amater, Wood je sa svojom braćom pohađao londonski Ealing Art College. Iako je glazba prevagnula, nastavio je slikati cijeli život, čak je i suvlasnik jedne galerije u Londonu. Autor je naslovnice box-seta “Crossroads” Erica Claptona, svoja je djela izlagao diljem svijeta, a neka od njih izvješena su u domovima velikih kolekcionara; ni bivši američki predsjednik Bill Clinton nije ostao imun na Woodove slike.
Baš kao i Wood, Bob Dylan čitavu svoju karijeru koketira sa slikarstvom, no tek je 2008. postavio prvu samostalnu izložbu The Drawn Blank Series. Prije par godina otkrilo se da je njegova serija ‘azijskih’ slika zapravo plagijat: sve su slike bile neobično nalik motivima sa starih fotografija. S druge strane, mnogi duhovito sugeriraju zašto se isplati kupiti Dylanove slike. Odgovor je jednostavan: zbog autograma kojeg je praktički nemoguće dobiti na bilo koji drugi način. Osim slikanja, bavi se i varenjem željeznih ograda koje izrađuje od starog željeza i dijelova različitih strojeva.
Marilyn Manson uzeo je 1999. vodene bojice, proglasio se slikarom i ponosno izjavio kako je svoje prve radove prodao dilerima u zamjenu za drogu. Javnost je njegove slike vidjela tri godine kasnije, na izložbi “The Golden Age of Grotesque” u Los Angelesu. Kritičari nisu bili oduševljeni kao dileri, no Mansona to nije obeshrabrilo. Nastavio je slikati, izmislio je pokret Celebritarian Corporation, a izložbu ste mogli vidjeti u Berlinu, Parizu i Beču. Slike su mu najčešće veličine 75 sa 50 centimetara, a prosječna cijena im je između 5 i 10 tisuća dolara.
Tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeća, za vizualnu se umjetnost zainteresirala Patti Smith. Poznato je kako je bila model na mnogim fotografijama Roberta Mapplethorpea, a onda je i sama odlučila stati iza Polaroida Land 250. Cartierova fondacija (Fondation Cartier pour l’art contemporain) iz Pariza sustavno predstavlja radove suvremenih umjetnika, pa je 2008. na red došla Patti Smith. Kroz seriju crteža, fotografija i filmova povezala je svoju poznatiju glazbenu i pjesničku stranu.
Kim Gordon najpoznatija je kao basistica benda Sonic Youth, ali je ujedno umjetnica i konzervatorica. Iza nje je diploma s Otis College of Art & Design, a većinu osamdesetih provela je u New Yorku pišući članke za Artforum Magazine i postavljajući vlastite instalacije. Sama za sebe kaže da je po pitanju umjetnosti znatno discipliniranija, dok je po pitanju glazbe poprilično jednostavna. Njezine su slike izložene u mnogim svjetskim galerijama, a kako se snalazi s vizualnim efektima mogli ste provjeriti u filmu “V for Vendetta”.
Ryanu Adamsu slikarstvo je hobi. Slično kao i po pitanju glazbe, kada se nečemu posveti radi to u velikim količinama. Prije osam godina postao je prvi ‘kućni slikar’ galerije Morrison Hotel, pa je sjedio ondje svakoga dana i slikao. Kada je došlo vrijeme aukcije, prihod od prodanih djela otišao je u humanitarne svrhe, većinom za borbu protiv AIDS-a i za pomoć beskućnicima. 
Iako je cijelo djetinjstvo proveo u slikarskom studiju oca Gustavea, basist grupe The Clash Paul Simonon slikarstvom se ozbiljnije počeo baviti sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća. Dobio je i stipendiju prestižnog Byam Shaw School of Art, no svirka mu je ipak bila važnija. Njegovi su radovi inspirirani realizmom 20. stoljeća, ponajviše američkim pokretom Ashcan School i britanskim Kitchen sink realism kojima su tema životni uvjeti radničke klase. Iza njega je nekoliko velikih izložba, a slike mu danas postižu cijenu od pet pa sve do 30 tisuća funti.
Među mnogobrojnim zanimacijama Davida Bowiea bilo je i slikarstvo. Devedesetih je godina pisao za Modern Painter Magazine, te intervjuirao poznate umjetnike poput Tracey Emin, Damiena Hirsta i Jeffa Koonsa. Sudjelovao je u spački koja je 1998. prevarila cijeli svijet, izmislivši s kolegama zaboravljenog američkog slikara Nata Tatea. Bowie je bio veliki kolekcionar, a njegova su djela izlagana po američkim, engleskim i švicarskim galerijama.
“Prvo sam počeo fotografirati, ali onda sam krenuo razmišljati i zaključio da me fotografije nikamo ne vode – one su samo fotografije” kazao je Neil Young odgovorajući na pitanje zašto je počeo slikati. Njegova knjiga “Special Deluxe: A Memoir of Life & Cars” obiluje crtežima i slikama njemu omiljenih automobila (naslovnicu albuma “Storytone” sam je oslikao), pa je u sklopu promocije knjige u Los Angelesu održana i izložba slika.
Okrenemo li se domaćim vodama, otkrit ćemo i da među našim glazbenicima ima slikara. Jedan od njih je frontmen Psihomodo popa, Davor Gobac. Svoje ‘mazarije’, kako ih zove, radi od tinejdžerskih dana, a pokojni kritičar Darko Glavan opisao ih je kao ‘urbana naiva’. Inspiriran Waltom Disneyem i Andyem Warholom, imao je nekoliko samostalnih izložbi. Slike ne prodaje, već ih poklanja dobrim prijateljima. Svoje prvo platno poklonio je Dini Dvorniku: “Došao je jednu noć kod mene, bio je jako žedan i mislio je da je Cedevita pa je na eks popio punu čašu žute boje od opranih kistova. Onda sam rekao’Ej stari, pa ti zbilja zaslužuješ sliku – ti si čak dio nje'”.
Pjevačica grupe Jinx, Jadranka Ivaniš Yaya, završila je Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn, odsjek slikarstvo. Diplomirala je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti i dosad izlagala na desetak samostalnih izložbi. Osim što slika, uređuje interijere i dizajnira nakit.
Bubnjar Boris Leiner javnosti je najpoznatiji kao član Azre, Naturalne mistike, Vještica i drugih bendova. Iz Čakovca se preselio u Zagreb želeći studirati grafički dizajn. Studirao je kiparstvo na Likovnoj akademiji u Zagrebu i Utrechtu, pa kad spusti palice, okreće se glini, bronci, gipsu, kamenu, aluminiju i drugim materijalima. Joe Strummer, John Lennon i Jimi Hendrix koji krase Tematski park rock’n’rolla u Zagrebu njegovo su djelo.
Ne samo što je bio vrhunski pjesnik, Arsen Dedić bio je i talentirani slikar, općenito svestran i osebujan umjetnik. U mnoge zbirke pjesama uključio je i vlastite ilustracije, a povremeno je i samostalno izlagao.
Uz prethodno navedene i mnogi su drugi iz svijeta glazbe svoj umjetnički izričaj proširili u vizualne umjetnosti: Joni Mitchell, Bryan Adams, Graham Coxon iz Blura, Tony Bennett, Ian Dury, Freddie Mercury… I na domaćoj sceni možemo izdvojiti par primjera: Žan Jakopač je akademski kipar, Ivan Piko Stančić akademski slikar. Slikali su i Toma Bebić, Borna Šercar, Hrepa iz Daleke obale…
Nije isključeno da u budućnosti i neki umjetnik iz Erste fragmenata nastavi ovaj popis. Podržava Urbanka.
