Uoči sjajnog netom održanog koncerta u Tvornici kulture sjeli smo na kavu s vođom Calexica, karizmatičnim frontmenom Joeyem Burnsom i popričali o toleranciji, filmskoj glazbi, suradnjama, ljudima iz struke koje cijeni i ljubavi prema vinu.
Pročitajte u sljedećih nekoliko redaka što je Joey imao za reći o ovim temama…
S obzirom da ste kao bend geografski, ali i glazbeno snažno povezani s Meksikom, kakvo je vaše mišljenje o Trumpovoj ideji gradnje velikog zida duž meksičke granice? Kako objašnjavaš jaku potporu američkih građana čovjeku s tako radikalnim stavovima?
Najprije ću reći da su članovi našeg benda otvorenog uma. To se vidi i po utjecajima na našu glazbu koji dolaze iz cijelog svijeta – primarno Meksika i Južne Amerike, no isto tako ima tu i glazbe istočne Europe i drugih melosa koji su nam važni. Što se tiče ideje koju si spomenuo… ljudi koji vole postavljati granici i zidove uvijek će biti i u povijesti ih je već bilo mnogo. Mislim da je danas vrlo lako zastrašiti ljude i na taj način pridobiti njihovo povjerenje, no mislim da smo ipak iznad toga i da je većina ljudi zapravo liberalna, prijateljski nastrojena i želi biti okružena dobrim emocijama – barem se nadam.
Zapaženo je prošla suradnja Calexica s Iron & Wineom (Sam Beam) na EP-u “In The Reins“. Jesi li razmišljao o ponovnoj suradnji s njim ili možda s nekim drugim glazbenicima?
Razgovarali smo Sam i ja o tome i mislim da ćemo vrlo brzo nešto napraviti zajedno. Problem je u tome da smo oboje prilično zauzeti, no moramo nešto napraviti. Baš sam se šalio s njim i našim inženjerom zvuka kako bismo morali napraviti neku vinsku turneju, s obzirom da su obojica veliki ljubitelji vina. Znam da je Samu trenutno omiljeno Cabernet franck… no, bilo je to prije par mjeseci, tako da se to možda i promijenilo u međuvremenu (smijeh). Inače, glazbenik s kojim bih volio surađivati je Bill Callahan. Njegov jednostavan i mračan stil je odličan i bilo bi jako zanimljivo raditi s njim. Također, jako mi je drago da smo imali priliku surađivati s Gaby Moreno i nadam se da ćemo još dugo raditi s njom. Isto tako, privilegija je imati u bendu Sergia Mendozu, čiji će bend nastupati u Zagrebu ovog ljeta (sklopu INmusica, op.a.). Od ostalih koji mi trenutno padaju na pamet zanimljiv nam je i Andrew Bird, kao i Natalia Lafourcade, fenomenalna meksička kantautorica.
Sad si ujedno i odgovorio i na moje sljedeće pitanje o aktualnim glazbenicima čiji rad cijeniš…
Da, no ima ih više… tu su Beirut, Wilco, Tindersticks, Yo La Tengo. Ima puno genijalnih glazbenika u čijem radu uživam. Naravno, tu su i klasici koje ne smijem zaboraviti, kao što su Waits, Dylan i Young.
“Edge Of The Sun“, album koji Calexico predstavlja na aktualnoj turneji, dobio je prilično dobre kritike, a rezultati na top ljestvicama su najbolji dosad. Što je razlog tome – jeste li postali komercijalniji ili je nešto drugo u pitanju?
Mislim da je puno faktora tu u igri. Nema nekih pravila za pridobivanje, s obzirom da je glazbena industrija danas prilično nepredvidiva. Također, konkurencija je prošle godine bila jaka pa nam je drago što je album uspio, pogotovo u Europi. Vjerojatno je tom uspjehu doprinijela naša konstantna prisutnost na turnejama i gajenje prijateljskog stava prema ljudima – kako prema suradnicima, tako i prema publici. Nastupi uživo jako su bitni za to da budeš prepoznat, a mi imamo sreće što smo u mogućnosti ići na ovakve turneje. Puno kvalitetnih glazbenika danas si to nažalost ne može priuštiti.
