U Poreču, preciznije otočiću Sveti Nikola u neposrednoj blizini Poreča, od 9. do 11. srpnja održat će se 1. Valamar Jazz Festival.
U izboru čuvene pjevačice Tamare Obrovac nastupit će cijenjeni
glazbenici: Claudia Acuna, Dave Holland & Pepe Habichuela Flamenco
Quintet feat. Josemi Carmona, Dianne Reeves, Maurice Brown Effect,
Abraham Inc., te trio pijanista Edwarda
Simona, najpoznatijeg venecuelanskog jazz glazbenika.
Nakon suradnje s basistom Charlesom Fambroughom Simon je svirao s nizom poznatih jazzista poput Grega Osbya, Kevina Eubanksa, Bobbya Watsona i Terencea Blancharda. Kao gost je svirao na više od pedeset albuma, uključujući nekoliko za Grammy nominiranih CD-a, te “Funk Tango” Paquita D’Rivere koji je dobio nagradu Grammy za najbolji latin-jazz album. 
Ostvario je i iznimnu samostalnu karijeru snimivši deset, od kritike izuzetno hvaljenih albuma. Član je San Francisco Jazz Collectivea, inovativne skupne glazbenika i skladatelja koja, prema mišljenju New York Timesa, udružuje osam najtraženijih mladih jazz imena današnjice, ali najčešće nastupa sa svojim triom.
Što hrvatska publika može očekivati od vašeg koncerta na Valamar Jazz Festivalu u Poreču?
Predstavit ću se uglavnom vlastitim skladbama sa zadnjeg albuma mog tria, “Poesia & Unicity”.
Svirat ćete u predivnom okružju, u blizini mora. Kako takvi posebni ambijenti utječu na vaše interpretacije?
Nisam siguran da okružje u kojem sviram utječe na tijek mojeg nastupa. Za mene je glazbeni nastup mentalni proces. Govorimo li o skladateljskom radu, to je nešto posve drugo. Okružje u kojem radi može djelovati na skladatelja, nadahnuti njegov rad.
No, budući da znamo da je improvizacija u osnovi skladanje u stvarnom vremenu, posve je moguće da okružje može utjecati na izvedbu glazbenog djela, svjesno ili nesvjesno. To svakako može pomoći da se razbistri um, a bistar um je kreativan um.
Kako klasično glazbeno obrazovanje djeluje na vaše glazbeno stvaralaštvo?
Glazbena naobrazba može znatno utjecati na umjetnikovu karijeru, na njezino poboljšanje ili pogoršanje, iako akademska diploma nema velik značaj u svijetu jazza. Vjerujem da je dobar učitelj iznimno značajan jer može osigurati dobre uvjete za vježbu, potaknuti stvaranje radnih navika i stvoriti osnove za umjetnički razvitak. Ali o svakoj osobi ovisi koliko će se truditi i kojim će putem krenuti. Uvjeren sam da je ključ za uspjeh na području umjetnosti u postojanosti i privrženosti odabranoj umjetničkoj formi. Kao što je Einstein govorio, potrebno je deset posto talenta, a devedeset posto truda.
Što je suradnja s Bobbyem Watsonom značila za razvoj vašeg glazbenog puta?
Godine koje sam proveo svirajući s njegovim sastavom Horizon iznimno su značajne za početak mojeg glazbenog razvoja. Zahvaljujući toj suradnji naučio sam više o dva osnovna elementa jazz glazbe: bluesu i swingu.
Koje iskustvo donosite iz suradnje s Paquitom D’Riverom?
Paquito je jedan od najznačajnijih predstavnika istinskog latin-jazza. Otvorio mi je oči za ljepotu glazbe moje zemlje.
Kako spajate jazz i latino glazbu?
Elemente ta dva glazbena idioma rabim kao namirnice za složeno, začinima bogato jelo koje mora biti slasno i ukusno.
Kakva je jazz scena u Venecueli?
Jazz publika u Venecueli sve je brojnija. Latino-američka publika je zahvalna zbog čega je uvijek veliko zadovoljstvo svirati u tom dijelu svijeta. Publika je tamo sklona povezivanju plesa i glazbe. Moramo kultivirati publiku koja će znati slušati, koja će razumjeti jazz, a za to će trebati vremena.
Što vam je najvažnije kao glazbeniku?
Duboka povezanost s glazbom koju sviram i s glazbenicima s kojima sviram. Naprosto istražujem nove zamisli i nastojim ih razvijati u slušljivu formu koristeći različite elemente.
Koliko je intuicija važna za vaš glazbeni pristup?
Intuicija igra iznimno značajnu ulogu u skladateljskom i izvođačkom procesu. Ona je glas koji nam govori što dalje trebamo činiti, a o nama ovisi hoćemo li biti dovoljno spremni i otvoreni da čujemo što nam govori, te hoćemo li dozvoliti da um artikulira tu poruku u komunikativnu formu.
Kako pristupate skladateljskom procesu?
Većinu sirovih podataka za svoje skladbe prikupljam kroz improvizacije. Nakon toga prolazim kroz beskonačan proces obrađivanja i preispitivanja svojih zamisli. To radim do iznemoglosti.
Koju vrstu glazbe slušate?
Na nesreću kad ste profesionalni glazbenik, kad je sav vaš život ispunjen glazbom, slušanje glazbe zbog vlastitog užitka je rijetkost. To znači da ovih dana ne slušam mnogo glazbe tek tako, zbog slušanja. Otkad neprestano radim na glazbi, bez obzira obrazujem li se ili skladam, to zahtijeva stvaranje prostora u mom umu – tišine – kako bih mogao istinski slušati ono što moram. Ako i kada pronađem vremena za slušanje samo zbog zadovoljstva obično slušam klasičnu glazbu.
