Klape opet trijumfirale

    3857

    U Zagrebu, u KC Dražen Petrović održan je 1. veljače nesvakidašnji klapsko-folklorni događaj pod nazivom ‘Ne damo te pismo naša‘. Priredbu, koja je započela tekstom Ljube Stipišića Dalmate u kojem je više puta pozvao “??ovika da se vrati sebi dok još ima kome“, su vodili Mariola Milardović-Perić i Špiro Guberina koji su prenijeli pozdrave iz Splita “svima na privremenom radu u Zagrebu: profešurima, studentima, političarima i tajkunima“.

    Zatim je na binu (na kojoj su bila i tri videozida) izašao trogirski dogradonačelnik Vinko Brkan i pošteno zabavio publiku svojim osebujnim govorom, u kojem je podsjetio na nastanak cijelog projekta ‘Ne damo te pismo naša’. Ideja projekta je sadržana u naslovu: ‘našom pismom’ se boriti protiv raznih kulturnih devijacija kojim smo izloženi u zadnje vrijeme.

    Konačno je došao red i na klape. Led je probila ženska klapa Dišpet koju su prije 8 godina oformila dalmatinske studentice u Zagrebu. Nakon njih nastupila je mješovita klapa Kulturno-umjetničkog društva željezničara Filip Dević iz Splita, a koja djeluje već 40 godina. Neverinke iz Kaštela su unatoč mladosti izvrsno otpjevale “Mrvu duše” i “Daleko je“, a započevši potonju (“Pismo pišem tinta mi se proli…“) su izmamile i prvi spontani aplauz prepune dvorane.

    Atmosferu su dalje zagrijale klapa Šufit iz Splita i klapa Ragusa (iz, naravno, Dubrovnika) koja je opuštenom izvedbom potakla publiku na zborno pjevanje “In vino veritas“. Zatim su na binu izašli moji osobni favoriti, klapa Sinj, čija je odlična a cappella izvedba zvučala nekako najautohtonije. Izvedbom Gibonnijeve “Cesarice” uspjeli su izmamiti najveći aplauz do tada, no uskoro će i on biti nadmašen.

    Nakon klape Sinj, Špiro je zapjevao jednu ojkavicu ‘na uvo’ i zatim najavio svoje Šibenčane, klapu Maslina koju prevodi Branko Bubica , prvi od zvijezda među klapskim tenorima. Publika je izvrsno prihvatila i prvu pjesmu “Ostala si ista“, a tijekom pjesme “Maslina je neobrana” uspjela je nadjačati zvučnike i prvi put otpjevati cijeli tekst.

    Nakon toga nije bilo čudno što su klapu Maslina dozvali na bis, na kojem je ona u Draženovom domu zapjevala, da bi sve ostalo u šibenskom tonu, pjesmu Arsena Dedića “Tamo da putujem“.

    Muziku podržava

    Nakon klape Maslina nastupila je klapa Intrade iz Zadra, predvođena Tomislavom Bralićem, koja je s “Croatijo iz duše te ljubim” bacila publiku u trans. Konačno, posljednja klapa koja je nastupila, a koja je također naišla na oduševljenje publike, bila je klapa Trogir s Vinkom Cocom. Njihov utemeljitelj Nikša Bilić-Panto je nedavno preminuo, pa su svoj nastup posvetili njemu.

    Dok su na pozornicu izlazili članovi svih klapa koje su nastupile, voditelji su podsjetili kako klapa Maslina u Domu Dražena Petrovića, koji je volio reći da mu je “Šibenska balada” jedna od najdražih pjesama, ima poseban motiv, te su oni nakon tog poveli pjesmu “Život leti kapetane” njemu u čast. Zatim su svi, skupa s publikom, otpjevali vjerojatno najveći (ne samo) klapski hit “Da te mogu pismom zvati“.

    Za kraj je Špiro Guberina imao svoj mali, duhoviti perfomans, u obliku njemu specifične, poučne životne priče, da bi sve završilo nastupom KUD-a Filip Dević koji su izveli kolo iz “Ere s onoga svijeta”.

    S obzirom da je koncert u Ciboni održan dva puta u istom danu u prepunoj dvorani, slobodno možemo reći da je to nakon spektakla na Poljudu bio još jedan klapski trijumf. Nekako mi se čini da su klape u publici uspjeli ujediniti ljude koji inače imaju različite glazbene ukuse: od elektronske glazbe ili rocka, do narodnjaka. Time su djelom ostvarene one ideje sa početka priče.

    Međutim, kako su najbolje primljene one klape i skladbe koje su se najviše približile stilu dalmatinskih zabavnjaka tipa Mladena Grdovića, dodajući svojoj izvedbi gitare, pa i druge instrumente, treba pripaziti da se ne bi dogodilo isto što i tamburašima prije par godina, koji su tijekom devedesetih bili forsirani kao svehrvatski folklor, da bi na kraju bili okarakterizirani kao jeftini šund.

    Mode su prolazne, no, vrhunski doživljaj dalmatinske klape uvijek će se moći osjetiti na nekom malom kamenom (ah, opet taj kamen) trgu, kad se klapa okupi, pa zapiva za svoj gušt.

    0 Shares
    Muziku podržava