Istraživanje o navikama slušanja glazbe kod hrvatskih slušatelja, danas je javno objavljeno. Radi se o drugom takvom istraživanju, čiji je cilj bio pozicionirati ulogu glazbe u našim životima, a ispitano je 850 ispitanika u dobi od 12 do 64 godine, s posebnom pozornošću na mlađe slušatelje (12-15 godina).
Prvi parametri istraživanja pokazali su kako Hrvati vole i cijene glazbu. 85% ispitanika smatra da glazba pozitivno utječe na mentalno zdravlje. Također, 77% ispitanika označilo je da im je glazba važna u životu. Glazba je toliko važna, da Hrvati u prosjeku provedu 16,4 sati tjedno (dakle, 2,5 sata – odnosno jedan Grateful Dead live album dnevno) slušajući glazbu. U istraživanju je više od 90% Hrvata označilo da glazbu slušaju svakodnevno.
Većim dijelom Hrvati glazbu slušaju na streaming servisima, čak 44% njih. Unatoč tome, fizički mediji (CD-i i ploče) ne zaostaju mnogo. Naime, 36% ispitanika sluša glazbu s fizičkih medija. Postotak streaminga postaje divljiji kod mlađe populacije. Naime, kad se radi o 12-15 godina, čak 80% njih navodi YouTube kao prvi izvor glazbe.
Opažen je i porast slušanja glazbe u kratkim formama, odnosno u obliku sounda s TikToka i drugih društvenih mreža. Tako glazbu pronalazi i sluša 35% ispitanika.
Pitanje svih pitanja – ŠTO se sluša?
Vrsta glazbe koja se sluša istražena je prema dva parametra, odnosno podrijetlu glazbe i vrsti glazbe. Najviše, 29,9% ispitanika sluša hrvatsku, regionalnu i stranu glazbu. 28,1% ispitanika sluša hrvatsku i stranu glazbu, dok isključivo hrvatsku glazbu sluša samo 12,4% ispitanika.
Rezultati slušanja po žanrovima jednim su dijelom, relativno, iznenadili. Najviše ispitanika sluša pop (70,6%), zatim rock (66,4%) te narodnu glazbu (35,6%). Slušatelja turbofolka bilo je svega 17,2% ispitanika. Tako turbofolk, uoči spektaklu rasprodanih Arena Aleksandre Prijović, čini se, ostaje pornografski tretiran u hrvatskoj javnoj sferi – svi ga slušaju, iako nitko neće (ili ne želi) priznati.
Pop, rock i narodna glazba tako ostaju najslušaniji kod mlađe populacije, ma štogod se uzelo pod pop ili narodnu glazbu.
Potpitanje pitanja svih pitanja – gdje se sluša?
Možda je Trevor Horn 1979. s Bugglesima zapjevao kako je video ubio radio zvijezdu. Međutim, istraživanje navika slušanja pokazalo je kako je radio ustao nakon ubojstva, skočio na video i počeo ga daviti za grkljan. Naime, 77% ispitanika između 16. i 64. godine odgovorilo je kako novu glazbu nalazi putem radija. Postotak ispitanika koji novu glazbu nalaze putem radija između 12. i 15. godine je ipak niži, 57%. Novu glazbu ipak nalaze većinski putem društvenih mreža (79%).
Kod streaming servisa većina ispitanika (74%) sluša glazbu besplatno. Kao glavni argument naveli su dostupnost pjesama na YouTubeu te preskupu mjesečnu pretplatu servisa koji se plaćaju. Većina nekorisnika nije spremna plaćati više od 4 EUR. Odnosno, čak polovica nije spremna plaćati više od 1,33 EUR, odnosno 10 nikad prežaljenih kuna.
Istraživanje je provela agencija Hendal u okrilju suradnje s udrugama HDU i HUP. Cjelokupno istraživanje dostupno je na ovom linku.
