Na skorašnjem Terraneo festivalu u Šibeniku dočekat će nas cijela plejada vrhunskih indie užitaka.
Neke smo već imali priliku gledati, a neke poput The Raveonettesa očekujemo godinama kao ozebli sunce, pa bismo mogli reći ‘napokon!’.
The Raveonettes su karijeru započeli iz Danske da bi brzo promijenili lokaciju stanovanja (Britanija, Amerika…) i time se još više približili svjetskim glazbenim strujama. Odmah od najavnog EP albuma “Whip It On” vidjelo se da smo dobili jedan odličan bend, a svakim novim albumom bend je to iznova potvrđivao.
Dolazite iz Danske. Je li to bila prednost ili mana u vašoj karijeri?
Definitivno mana… Mnogi ljudi imaju skepsu da dobra muzika ne može doći iz Danske što je vrlo loše, ali mi se ne možemo ništa požaliti, imamo predivnu karijeru.
Kad smo već kod danske glazbe, koja se kod vrlo malo dostupna, pa možeš li nam istaknuti koji bend vrijedan slušanja?
Svakako bih volio istaknuti bendove poput Howl Baby Howl, Chimes and Bells, Emma Acs i Sort Sol.
U počecima ste radili albume po principu jedan album jedna skala (B mol, B dur). Zašto ste stali s takvim načinom snimanja?
Zapravo nismo nikada stali s time. I dalje imamo pregršt pjesama iz tih skala, ali sad nadodajemo i druge ljestvice. Ove su nam najdraže jer se nekako najviše spajaju s našim vokalnim sposobnostima. Istini za volju, baš je zabavno ograničiti se na pojedinu ljestvicu jer je tada inspiracija na višoj razini.
Negdje sam pročitao da pišeš ogroman broj pjesama od kojih svega nekoliko preživi cjelokupni proces i bude objavljeno na albumima. Kako biraš pjesme koje ćeš objaviti? Hoćemo li ikad imati priliku čuti ‘odbačene’ pjesme?
Siguran sam da će jednog dana doći vrijeme kada ćemo sabrati sve ‘outtakese’ i objaviti ih. Sada je možda još prerano za to. Što se tiče samog odabira pjesama, vjerujem da svaki autor, pa tako i mi, osjeti koja je pjesma za njega u danom trenutku. Ono, osjetiš vibru i znaš kako ti pjesma odgovara.
U studio ulazite kao duo, a na koncertima ste punokrvan rock bend. Kako odabirete popratne glazbenike? Tko će sve doći s vama u Hrvatsku?
Adrian i Silas će nam se pridružiti na nastupu kod vas. Oni su odlični dečki iz Kopenhagena i jako smo si dobri s njima. U principu, članove biramo po njihovim sposobnostima, pa ako je netko stvarno dobar, uopće nije problem da dođe svirati s nama.
Svaki album novo je glazbeno istraživanje, pa što je bila glavna inspiracija za vaš posljednji album “Raven in the Grave” koji je izašao pred koji mjesec?
Mnogo klasične i filmske glazbe.
Za taj ste album dobili podosta oprečne kritike, neke su pozitivne, a neke poprilično negativne. Kako si zadovoljan s dosadašnjom reakcijom na njega? Koliko ti je bitna dobra kritika od strane novinara?
Pozitivne recenzije vrlo su bitne, posebno za gaže, turneje i na festivalima zbog vremena sviranja. Što bolje kritike imaš, to ćeš dobiti bolji termin. Loše kritike jednostavno su nešto s čime moraš živjeti. Ne možeš uvijek oduševiti svakog slušatelja.
Koji ti je najdraži dio glazbenog procesa, pisanje pjesama ili sviranje istih pred masom fanova?
Oboje mi je vrlo drago. Svako na svoj način. Pisanje pjesama kreativan je proces, dok je nastup pred fanovima performans. Mi smo još u fazi u kojoj tražimo da taj performans dio bude najbolji što može biti.
Terraneo festival održava se na hrvatskoj obali sredinom ljeta. Što možemo očekivati od nastupa The Raveonettesa? Koliko ćete dodatno podići temperaturu?
(smijeh) Za vrijeme našeg showa bit će pakleno vruće, a od nastupa očekujte ‘sexy and dirty rock’n’roll’… Mi smo spremni!
