Ako bismo prvo desetljeće ovog trećeg milenija okarakterizirali desetljećem Interneta, očekujemo da se u njemu javila i prva generacija internetskih fenomena proizašla iz revolucionarne stranice sada doista isprepletene društvene mreže MySpace.
Upravo iz nje 2003. su proizašli Britanci Arctic Monkeys, a potom 2005. Lily Allen, kao glazbeni fenomeni iza kojih se očito pokazala dobro razrađena inventivna producentska mašinerija.
Od 2007. godine vodstvo svjetske društvene mreže preuzima rafiniraniji ekvivalent Facebook instantno prihvaćen kod glazbenika, kao i ‘običnih’ smrtnika koji su se sada mogli povezati diljem svijeta, a ujedno biti i u prisnijem kontaktu sa svojim glazbenim uzorima. Uz rođenje Facebooka, svoj je vrhunac paralelno dosegao YouTube gdje započinje stvaranje novog vala internetomanije na koji su uskočili apsolutno svi glazbenici čije se svo stvaralaštvo odjednom ondje moglo pronaći.
No, koji su razlozi opće histerije i senzacije ovog dječaka koji je tek napunio 16 godina? Nakon različitih teen-projekata tijekom ’90-ih, glazbena se mašinerija u posljednjem desetljeću izrazito razvila i počela širiti poput hobotnice preko cijeloga svijeta prateći trendove i igrajući, više nego ostali, upravo na ‘ono što vole mladi’ – medije. Bieberov je menadžer od samoga početka imao strategiju čije je ishodište bio popularni Usher i produkcijski tim koji je razradio koncept za album kakav bi pratio glazbene trendove i osvojio gledatelje televizijskih kanala prvenstveno poput MTV-a.
Američkom popularnom kulturom, unatoč onom inputu koji mi Europljani dobivamo iz velikog američkog dućana, vlada i dalje urbana ulična scena, odnosno buntovna rap i hip-hop kultura kojoj su adolescenti skloniji od ostalih, pa se tako prema statistikama upravo u publici od 13-18 nalazi najveći broj slušatelja ovog žanra, odnosno najveći broj pristaša ove supkulturne skupine.
Odatle razlog da tada 15-godišnjak napravi kolaboracije s reperom Ludacrisom, Seanom Kingstonom, vlasnikom hita na broju 1 “Beautiful Girls” i predgrupom Beyonce i Gwen Stefani na njihovim turnejama, te, očekivano, svojim mentorom Usherom, višestruko nagrađivanim r’n’b i hip-hop izvođačem. Uz dobar produkcijski tim, čiji je temelj bio Tricky Stewart, producent Rihannine “Umbrelle” i Beyonceine “Single Ladies (Put a Ring On It)”, stvoren je dječak s vrlo zrelim zvukom, dakako za ciljanu publiku njegove dobi.
Da se radilo o dobro osmišljenom projektu svjedoči i izjava u službenoj biografiji da je Justin Bieber ‘imao sve potrebno za postizanje prevlasti u svijetu popa’. Uz pomoć menadžmenta odrađen je savršeni PR koji je itekako pratio internetske trendove i važnost društvenog umrežavanja putem YouTube kanala gdje je globalno 25. po redu korisnik s najviše ‘pretplata’, 4. po redu glazbenik, odnosno u svakoj kategoriji prvi kada govorimo o kontekstu rodne Kanade.
2008. godine Twitter je postao novo oruđe glazbenika koji su sada mogli biti u direktnijem kontaktu sa svojim obožavateljima putem poruka koje stanu u 140 znakova i time im izravno nude uvid u ono što im se trenutačno zbiva.
Važnost ovakvog načina komunikacije najbolje su shvatili Ashton Kutcher i Britney Spears kao dvije najpraćenije zvijezde, no ni ‘mali’ Bieber gotovo da ne kaska za njima na svom trenutačno prema statistikama, ukupno 29. mjestu sa 2.131,358 ‘pratitelja’, te 3000 kratkih poruka poslanih svima koji ga prate u manje od godinu dana, iz čega proizlazi deset dnevnih obraćanja vjernim pratiteljima i obožavateljima, a sam servis ujedno je sredstvo za tzv. ‘product placement’ iliti reklamiranje brendova koji su njegovi najvažniji sponzori, što je uobičajena praksa pop-industrije.
Dodatnu promociju daje mu i medijska kurva Perez Hilton, vlasnik najveće trač-stranice koji redovito izvještava o aktualnostima mladoga pjevača. Spomenimo i kako Twitter još uvijek nije dosegao svoj vrhunac, za razliku od servisa Facebook koji je trenutačno traženiji od samoga Googlea.
Pogledamo li trenutačne statistike registriranih korisnika Facebooka, samo Kanada i Sjedinjene Američke Države čine 107.977,200 korisnika, od čega je, zbrojimo li ih, ukupno 55,1% ženske registrirane populacije. 10,2% ukupne populacije obje zemlje čini skupina 13-17 godina koja je ciljana grupa ‘projekta-Bieber’. Nadalje, kako bismo vidjeli da brojka nije zanemariva, sam fan-klub pjevača na istom servisu ima 3.091,544, a prema analizi tjedno njegovom klubu pristupa prosječno 104.092 korisnika servisa.
Hrvatska varijanta broji 10,592 obožavatelja, pri čemu smo statističke podatke dobili od administratorica grupe, a kažu kako je 91% korisnica te 9% korisnika, s prosječnom tjednom tendencijom rasta od 300 novih korisnika. Najveću skupinu od čak 60% čine korisnice 13-17 godina, što još jednom potvrđuje tezu o ciljanoj predadolescentskoj i adolescentskoj ženskoj publici – najvećem konzumentu proizvoda i sadržaja glazbene pop-industrije.
Sama stranica izuzetno je bogat servis informacija i izvor nužnih podataka o mladiću, od televizijskih nastupa do nadolazeće turneje.
Turneja će nesumnjivo biti jedna od najlukrativnijih američkih turneja uzmu li se u obzir spomenuti oblici promocije, ali i nastup na televiziji, još uvijek vodećem mediju, među kojima se ističe Božićni nastup za predsjedničku obitelj, na posljednjoj dodjeli nagrada Grammy te nastup na humanitarnom koncertu za žrtve Haitija gdje je nastupio uz Madonnu, Aguileru, Coldplay, Beyonce i Taylor Swift. Nema li boljeg dolaska do srca gledatelja nego putem humanitarne akcije za tisuće stradalih?
Među pomno odabranim imenima koja su posljednjih godinu dana bila na naslovnicama tabloida, prvim mjestima top-ljestvica i najgledanijim filmovima, bila je mlada američka nada Taylor Swift kojoj se Bieber pridružio na engleskoj turneji kao predgrupa. Mlada je Taylor trebala potom dati svoj doprinos novoj verziji “We Are The World”, također za Haiti, no kako je bila na australskoj turneji mjesto je pripalo, kome drugome, negoli Bieberu.
Naposljetku, osim glazbenih nastupa, Justin Bieber posljednjih je godinu dana nastupio u tri najgledanije američke dječje serije “Trie Jackson VP”, “Silent Library” i “School Gyrls”, odnosno u najgledanijim TV-emisijama poput “Ellen DeGeneres”, “Late Show with David Letterman” te “Good Morning America” kako bi dopro do srdašaca čak i onih starijih Amerikanaca koji bi svojoj djeci kupili ili preporučili kupovinu strateški podijeljenog albuma ovog dječarca.
No, koliko je 16-godišnji dječak iz kanadske provincije veličine Bjelovara doista željan tolike svjetske slave i cjelodnevnog angažmana koji pokriva sva gostovanja, fotografiranja, snimanja i intervjue, ne dajući mu vremena za obične tinejdžerske stvari poput izlazaka, nogometa ili pak igranja igrica? Justin Bieber tek je umjetni bljesak na ‘zvjezdanom’ nebu jer kao neformirana privatna ličnost, bez osobnosti i jasno definiranih životnih ciljeva, što ni ne bi trebao imati sa 16 godina, u koje spada i jasno preciziranje koraka u karijeri, neće opstati na sceni jer nezasitno potrošačko čudovište koje svi mi činimo zahtijeva inventivnost i inovativnost, odnosno svježinu kakvu on neće moći ponuditi.
Razlog tomu vrlo je jednostavan i lako objašnjiv. Naime, nakon formativnog razdoblja, koje je vrlo relativno i specifično za svaku osobu, odnosno nemoguće je predvidjeti koliko će ono biti, Justin će imati izgrađen sustav vrijednosti, definirane obrasce percipiranja svijeta i, dakako, show-biznisa, kakve su mu njegovi mentori i suradnici nametnuli, ne dajući mu priliku da kao zrela i formirana osoba okusi sve prednosti i mane istoga i uči na vlastitim greškama kojih sada definitivno neće biti.
Momak pod staklenim zvonom majke i kompleksne mašinerije iza sebe neprestano je pod povećalom, a svaki korak, pa čak i u privatnoj domeni, unaprijed je definiran i promišljen. Stoga će ga stampedo novih trendova vrlo brzo proždrti, kao primjerice Rickya Martina (bez neprimjerenih konotacija), koji je predvodio val tinejdžerskih zvijezda krajem ’90-ih i doista nakratko zaludio djevojčice diljem svijeta latino-ritmovima i patetičnim i površnim, ali pamtljivim stihovima.
Nažalost, naše nas je iskustvo sa svijetom glazbe i njene vrlo lukrativne industrije naučilo kako se djeca izvučena iz provincije u predadolescentskoj i adolescentskoj dobi i postavljena pod svjetla reflektora naposljetku ne snađu u kaotičnom svijetu suprotstavljenih očekivanja i vlastitih potreba. Štoviše, kao odrasli ljudi nerijetko ostaju infantilni i zaustavljeni u mentalnom razvoju, krivicom pohlepnih i ambicioznih bližnjih.
Posvjedočili smo nekolicini tragičnih odrastanja pred očima javnosti, posesivnog medijskoga praćenja u stopu i masakra nakon što sve ono što je trenutačno svježe i dinamično postaje ofucano i već viđeno. Produkt i žrtva pohlepnih egomanijaka i američkih materijalista mogao bi implodirati jednako brzo kao što je njegova slava eksplodirala, pod budnim okom medija pred kojima se još uvijek dječački hvališe Ferrarijem za koji mu treba jastuk pod guzom kako bi njime manevrirao.
Međutim, sigurno je da je ovaj projekt jedan od najrazrađenijih i pomno isplaniranih projekata marketinških stručnjaka koji prateći stare, diktiraju nove medijske trendove.
(Hvala administratoricama Facebook grupe Justin Bieber Croatia na suradnji i ustupanju podataka iznesenih u tekstu.)
