Ministarsko vijeće Europske unije donijelo je odluku o produljenju roka zaštite prava izvođača i diskografa na njihove snimke s dosadašnjih 50 na 70 godina.
Ovako je odluku Ministarskog vijeća EU u Bruxellesu komentirao slavni Placido Domingo, predsjednik IFPI, Međunarodne federacije proizvođača fonograma: “Odluka o produljenju roka zaštite snimaka u Europi je velika vijest za umjetnike. Mladi glazbenici na početku karijere imat će koristi od povećane baze prihoda iz koje će se investirati u nove talente.
S druge strane, već dokazani glazbenici imat će koristi od svog rada tijekom cijelog njihova života. To je osobito važno danas, kada servisi digitalnih on-line usluga čine glazbu široko dostupnom.”
Domingo je dodao: “Produženje zaštite odražava važnu ulogu koju izvođači igraju u uspjehu pjesme, umanjujući tako jaz koji je dosad postojao između zaštite snimljenih izvedbi i zaštite skladbi.”
Preko 38.000 umjetnika i izvođača iz svih zemalja EU zalagalo se već gotovo 10 godina za ovo produljenje, uz potporu nositelja prava iz cijelog europskog glazbenog sektora. Promjena približava zaštitu rada europskih umjetnika – izvođača i producenata – statusu zaštite koji imaju zajamčen autori i skladatelji (život plus 70 godina). EU-direktiva također sužava jaz između pojma zaštite u Europi i one u drugim zemljama i regijama, gdje rok zaštite može biti u rasponu 70 do 95 godina.
Frances Moore, izvršna direktorica IFPI-a, dodala je: “Ovo je pobjeda za pravičnost. Svojom odlukom Europska unija pruža umjetnicima i njihovim producentima u Europi fair tretman kakav i zaslužuju.
I u hrvatskoj glazbenoj industriji zadovoljni su ovim promjenama, kaže Paolo Sfeci, dopredsjednik HUZIP-a, Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava: “Ovime je samo djelomično ispravljena nepravda prema izvođačima. Nadam se da će se u bliskoj budućnosti izjednačiti prava autora i izvođača, tako da prava traju sve dok se neka snimka komercijalno koristi na bilo koji način, i nekom donosi dobit.
Zaista ne razumijem sljedeću logiku: društveno je krajnje neprihvatljivo da se nekome, dekretom ili zakonom, u ime ‘općeg dobra’, ograničava ili oduzme njegovo privatno vlasništvo i plod njegova rada, kao što su kuća ili zemljište. Istovremeno se smatra normalnim propisivati koliko će trajati nečije vlasništvo nad njegovom vlastitom kreacijom?!”
Branko Komljenović, direktor HDU (Hrvatske diskografske udruge) pridružio se čestitkama: “Nadamo se da će se direktiva početi što skorije primjenjivati i, naravno, da će što prije ući i u hrvatski zakon”.
