Iako je ovaj intervju bio osmišljen dosta prije, a odrađen uoči zagrebačkog gostovanja Letu štuka u Aquariusu, tek sada ‘dovukao’ se do naših stranica. Unatoč brzini kojom stižu informacije i telekomunikaciji suvremenog doba, očito da je ovaj internetski intervju, putem emaila, negdje naišao na ‘vremensku rupu’, te tko zna koliko dugo paralelno putovao dok se opet nije vratio u našu vremensku dimenziju.
Za sve koje zanima ponešto o novom albumu, glazbenoj suradnji, budućim planovima, Dine Šarana i njegova benda, donosimo vam dosta šture te, moram priznati, izrazito rezervirane odgovore na zadana pitanja. Ništa strašno jer, svi koji su imalo upoznati s glazbom Štuka znaju da su dotični ipak više od djela nego od priče zato vam sa zadovoljstvom donosimo odgovore na ‘zadaću’ koja je trebala biti napisana još početkom ‘školske godine’.
Prije svega moram reći da sam prisustvovao vašem prvom zagrebačkom koncertu, u ožujku u prostoru KSET-a i moram priznati da ste mi vjerno dočarali vaš tek izdani prvijenac. Zanima me kako se vama činio taj debi pred zagrebačkom publikom, da li ste bili zadovoljni kako ste se prezentirali?
Vrlo smo zadovoljni atmosferom koncerta u KSET-u. Imali smo jaku tremu pred nastup i reakcija publike je najviše pomogla da se opustimo. 
Kakvo vam je bilo gostovanje na Špancirfestu u Varaždinu?
I u Varaždinu je prijem publike bio iznenađujuće srdačan. Do sada naš najposjećeniji nastup. Koncertu je prisustvovalo više tisuća ljudi, mnogi od njih znali su pjesme i pjevali s nama cijelo vrijeme. Varaždin nam se dopao kao grad, hrana je bila ukusna, smještaj dobar, šteta što nema više ovakvih festivala u regiji.
Da li vam je bolje nastupati u Sarajevu ili Zagrebu, što mislite koja vas je publika bolje prihvatila (hrvatska ili iz BiH) i koju ste vi prihvatili kao prvenstveno svoju?
Pa, u Sarajevu smo manje-više oduvijek poznati pa nam je stoga publika u Zagrebu mnogo egzotičnija i taj nam kontakt ostavlja jedan drugačiji dojam. Nekako je zadovoljstvo veće kad tvoju muziku pjevaju ljudi koji te uopće ne poznaju i to ti dođe kao neka nepristrana potvrda tvoje muzikalnosti. A i jedna i druga nam je podjednako važna, jer sve su to slični ljudi, mlađi ili stariji to nije toliko bitno.
Svojim prvim i iznimno trijumfalnim albumom pokupili ste dobre ocjene od kritike, a i širokog spektra publike, moram priznati da nigdje nisam pročitao ništa loše, to najbolje prezentiraju brojne nagrade koje ste dobili, pod tim mislim na tri Davorina, te mnoge pismene ili usmene koje idu u vašu korist. Zanima me, s obzirom da ste napravili i osjetili takav bum na glazbenoj sceni, da li se nešto promijenilo kod vas prema vašoj poziciji na sceni?
Može se reći da smo od početka ozbiljno prihvaćeni i kod kritike i kod kolega sa scene. To je normalno, čini mi se, s obzirom da nismo neozbiljan bend bez iskustva i ambicija. Pojedinačno, svi članovi benda imaju dužu muzičku karijeru, tako da su Letu štuke skupina ljudi koja je već poznata u svijetu muzike u Hrvatskoj i u BiH. Tako mi se čini da se pozicija nije promijenila za nas kao muzičare ali za Letu štuke uspjeh prvog albuma je sigurno veliki korak prema afirmaciji.
Obzirom da vam album odlikuje iznimnom žanrovskom raznolikošću (ima etna, popa, rocka, pa čak i punka u pojedinim sekvencama nekih pjesama) kamo biste vi svrstali zvuk Letu štuka?
U pop-rock, da pojednostavimo.
Pjesma “Kao na zapad” jedina je što je ostala od starih Štuka, zanima me da li je i u izvornom obliku tekstualno izgledala, a i zvučala isto? Javljaju se neki stihovi koji aludiraju na rat što bi značilo da ste vi svojevrstan balkanski prorok.
Stihovi na albumu su u izvornom obliku, a nastali su 1986. kao pismena vježba na temu “Sloboda”. Ono što je uslijedilo nekoliko godina nakon tih stihova sasvim slučajno izgleda kao njihovo obistinjenje.
Počeli ste prezentirati nešto novog materijala koji bi se trebao naći na vašem sljedećem studijskom albumu. Kada možemo očekivati taj svojevrstan nastavak priče o Štukama i po čemu će se on razlikovati od svog prethodnika?
Pjesme za sljedeći album su u pripremi, mislim da ćemo ga realizirati do kraja 2007. A u mnogome se još ne zna kako će to zvučati ali je sigurno da ćemo na sljedećem albumu imati bolje usviran bend, znači više svirke a manje editinga na kompjuteru.
Grupa Skroz, sastav je vašeg mlađeg brata Adnana. Recite mi kakav je vaš bratski odnos u muzičkom pogledu te da li se na novim uratcima može očekivati glazbeno vokalna suradnja s obzirom da vam se grupe zvukom blago razlikuju?
Do suradnje će vjerojatno opet doći u tijeku realizacije novog albuma, njihovog i našeg. Mi se često konzultiramo i pomažemo u praktičnom smislu, pa ako nam bude zgodno da se zajedno pozabavimo nekim pjesmama to će se onda i dogoditi. Za sada smo koncentrirani na rad sa svojim bendovima.
Kako objašnjavate takvu glazbenu uspješnost vas i vašeg brata, jel to neko obiteljsko naslijeđe?
Koliko ja znam, nitko u porodici nije imao nekog posebnog muzičkog talenta. Možda tamo neki daleki praprapra…
Izjavili ste da je na vas veliki utjecaj izvršio Branimir Štulić, pa što mislite o njegovom liku i djelu, te da li bi po vama bila pametna povratnička turneja Azre?
Mislim da su njegov lik i djelo vrhunsko umjetničko i ljudsko dostignuće. A povratnička turneja mi nekako ne izgleda sukladna njegovom osobnom angažmanu pa tako i ne vjerujem da će se dogoditi.
