Eminemovo dobro djelo i mamino maslo

    3086

    Tupac Shakur

    Loyal To The Game

    Datum izdanja: 20.12.2004.

    Izdavač: Interscope / Aquarius Records

    Žanr: Hip-hop

    Naša ocjena:

    Popis pjesama:

    1. Soldier Like Me (aka Return Of The Soulja)
    2. Uppercut
    3. Out On Bail
    4. Ghetto Gospel
    5. Black Cotton
    6. Loyal To The Game
    7. Thugs Get Lonely Too
    8. N.I.G.G.A. (Never Ignorant About Getting Goals Accomplished)
    9. Who Do You Love?
    10. Crooked Nigga Too
    11. Don’t You Trust Me
    12. Hennessey
    13. Thug 4 Life
    14. Po Nigga Blues/Scott Storch Remix
    15. Hennessey/Red Spyda Remix
    16. Crooked Nigga Too/Raphael Saadiq Remix
    17. Loyal To The Game/DJ Quik Remix

    Sigurno se pitate zašto ovo piše u naslovu? Pa da odmah na početku objasnim, razlog tome je ponašanje mnogih ljudi s hip-hop scene koji su dolazili 2Pacovoj majci i govorili da su oni tu da joj pomognu, da će napraviti sve za nju i 2Pacaa, a zatim su je pitali može li im posuditi novaca ili da li možda ima neki neobjavljeni stih od 2Paca. I kako se u sve to uklapa Eminem?

    Pa recimo da se dobri Marshall dobrovoljno (čitaj-besplatno) javio i ponudio se da producira deveti 2Pacov posthumni album. Malo mi je licemjerno sve to što radi njegova majka jer objaviti 1-2 albuma poslije smrti sina je donekle razumno, ali kad to dođe do brojke 9, onda tu nešto smrdi, jer čak i ukoliko netko želi nastaviti širiti poruku nekog čovjeka kao što to želi Tupacova majka, onda ipak ne treba pretjerivati.

    Naravno čast da otvori album uz 2Paca je pripala Eminemu i za to je odabrao pjesmu “Soldier Like Me (aka Return Of The Soulja)“. Pjesma je ‘malo’ različita od originala, bolje rečeno Eminem ju je cijelu preradio i od nje stvorio prepoznatljivi ‘Eminem’ zvuk. 2Pac je kao uvijek odradio svoj dio oštroumno i inspiritativno, a moram priznati da je Eminemov vokal odlično upao na mjesto svojevrsnog back vokala koji se pojavljuje samo na refrenu i da sasvim solidno zvuči u cijelokupnom dojmu. No već na sljedećoj pjesmi stvari kreću prema dolje.

    Muziku podržava

    Naime, na pjesmi “The Uppercut” uz Tupacov vokal se pojavljuju Edi i Noble iz Outlawza i ovdje je riječ o samo reprodukciji pjesme uz pomoć spomenutih MC-eva na refrenima i njihovim rap dijelovima pjesme na koju nikad ne bi dospijeli da je 2Pac živ! Ništa više od ovoga ovim reproduciranjem nije postignuto, već samo jedan hip-hop klasik upropašten nepotrebno. Novitet se dešava sa sljedeće dvije pjesme “Out On Bail” i “Ghetto Gospel” čiju reprodukciju potpisuje Eminem, te pjesme uvodi nove elemente te drugačiji raspored Tupacovih rima kreirajući tako virtualno nove pjesme. Na pjesmi “Loyal To The Game” se pojavljuje i G-Unit koji svojim stihovima pokušavaju imitriati velikana hip-hopa i na njihovu žalost to ostaje samo na pokušaju i tako da bih i u ovom slučaju potpisao G-Unitu smrtnu presudu.

    Određeni stupanj inovacije se uspija postići reprodukcijom pjesme “N.I.G.G.A.” na kojoj nastupa Jadakiss, koja je potpuno usporenog ritma i prilično dubokog bruječeg bassa što u finalu zvuči svježije od svih dosadašnjih pokušaja na ovom albumu. Jadakiss se ne trudi previše imitirati legendu, nego svoj posao odrađuje u svom osobnom stilu i sa svojim osobnim stavom što u krajnoj liniji zvuči jednako kvalitetno kao i ostatak pjesme. Pjesmom “Who Do You Love?” Eminem radi još jedan rework i ponovo potpisuje uspjeh jer je uspio u ovoj pjesmi zadržati originalnu temu u dovoljno steriloj formi i opet predstaviti svoju viziju ove pjesme, a da ne uništi poruku. Koristeći slične zvukove kao u prijašnjoj pjesmi, no s bitno bržim ritmom, Eminem radi pjesmu koja može stajati uz bok s originalom i eventualno ponovo uvesti 2Paca na ljestvice.

    Isto se dešava na sljedeće dvije, gdje Eminem ponovo uvodi novi beat i pjesmu aranžira na drugi način tako da je pjesmu “Crokeed Nigga Too” preradio i dodao joj nove samplove te tako ponovio svoju šablonu koju koristi da bi pretvorio ovaj album u komercijalno isplativ proizvod, tj. isto što je učinio i s pjesmom “Don’t You Trust Me” gdje je primjerice stvorio laganu temu koju prati vokal Dido koja se na simpatičan način uklopila u ovo djelo.

    Sudjelovanje Obi Tricea na pjesmi “Hennessey” je stvorilo prividno uskrsnuće starog Tupacovog hita, no kad malo bolje promotrimo shvatimo da je Eminem samo malo dodao dodatnih udaraljki i stari sample harmonike malo preradio i servirao nam staru pjesmu za iste pare. Također, u bonus dijelu koji broji impresivinih četiri pjesme nalaze se remixi koje potpisuju Scott Storch, Red Spyda, Raphael Saadiq i DJ Quik i koji nam donose istu stvar koju je radio Eminem samo s još većim korištenjem dopunskih MC-a i raznih samplova.

    Pitate se zašto ovaj album nisam ocjenio više kad sam ga u određenim dijelovima i nahvalio? Ili možda zašto se nisam više posvetio slojevitom rasčlanjivanju pjesama? Razlog tome vam je otprije poznat: Ovo je ‘deveti’ Tupacov posthumni album. Možda da su objavljene neke nove pjesme ili neki novi stihovi ili nešto što nismo čuli bi me malo više uzbudilo, no kad mi netko pokušava prodati novce za ovce (upravo ovakvim redosljedom) onda to jednostavno ne pije vodu. Kao što ne pije vodu projekt “Centra za umjetnost” kojeg pokušava otvoriti Tupacova majka i kojeg možete sufinancirati i tako dobiti svoju ciglu vrijednu ili 100$ ili 1000$ i na kojoj će pisati vaše ime. I sad se ja pitam, čemu sve ovo?

    Reći ću vam čemu – cilj je očit, zaraditi novce na konto rada jednog, nažalost, preminulog umjetnika i da se od toga novca hrani čitava njegova obitelj. Ovo bi imalo smisla da broj posthumnih albuma nije došao do ove brojke, a kad je već došao do ovdje i unutar knjižice se pojavi jedan ovakav tekst Tupacove majke koja je dobila sav novac od prijašnjih albuma i u kojem ona optužuje ljude koji vide da bi možda, eventualno mogli i oni nešto zaraditi – postaje jasno da se ovdje radi o čistom licemjerstvu i pohlepi. Licemjerstvu kojem nije cilj promovirati Tupaca, to se moglo učiniti reizdanjem albuma ili nečim drugim – ne, ovdje je riječ o čistoj pohlepi koja se ne može ničim opravdati!

    A i Eminemovo ne sebično pomaganje je također licemjerno jer će sigurno i on dobiti svoj komad kolača kroz eventualno vrtenje pjesama na radiju ili TV-u uz, naravno i kredibilitet koji dolazi kad reproduciraš Tupacov album. Samo što je i tu Tupacova mama ugrabila svoj dio jer na albumu lijepo piše da je ona koproducent albuma uz Eminema i da ima jednaka autorska prava. A sad vi meni recite da je ovo dobro djelo po ikakvom smislu i moralnom mjerilu?

    Muziku podržava