Institut hrvatske glazbe: Recesija i piratstvo gase hrvatsku glazbenu industriju

Edo Plovanić
2411

Dok se na globalnom tržištu vode bitke o novim oblicima digitalne distribucije glazbe – kod nas se glazbena industrija (za koju mnogi ne bi rekli ni da postoji) trese.

Tresu se institucije i pogledavaju u digitalnom smjeru, ali čini se da još ne znaju gdje točno. U Hrvatskoj su trenutno dva igrača na sceni glazbenog download servisa: Cedeterija od Aquarius Recordsa i Fonoteka T-coma. No, izgleda da nijedan nije ispunio očekivanja hrvatskog potrošača. Da li će uskoro naći put oni i drugi servisi, vrijeme će pokazati, a naša nova rubrika Muzika.biz je tu da tome posvjedoči.

Cijela objava Instituta hrvatske glazbe:

Muziku podržava

Izvješće IHG: spori rast online downloada ne može ublažiti drastičan pad ukupne prodaje nosača zvuka

Institut hrvatske glazbe – IHG, kojeg su zajednički osnovale glazbene udruge skladatelja, glazbenika i diskografa, kako bi pomogao razvoju hrvatske glazbe, predstavlja prve dostupne rezultate poslovanja domaće glazbene industrije u 2010. Iz njih je očito da su recesija i Internet piratstvo protekle godine još ozbiljnije ugrozili i ovu granu gospodarstva.

Fizička prodaja nosača zvuka u 2010. godini je pala za 42% u odnosu na 2009. godinu, pokazuju podaci HDU-a (Hrvatske diskografske udruge) i ZAMP-a (Službe za zaštitu autorskih muzičkih prava).

Pri tomu je pad prodaje nosača zvuka domaćih izvođača još i veći – s 1.117.259 komada prodanih CD-albuma, singlova i DVD-a – iznosi 45%.

Pad prodaje inozemnih nosača zvuka manji je za 17% u odnosu na prethodnu godinu – ali brojka od svega 289.608 prodanih primjeraka svih vrsta nosača zvuka jasno govori kako je glazba inozemnih izvođača, dostupnija na Internetu od domaće, još od ranije dramatičnije pogođena nelegalnim downloadom.

Donekle dobra vijest je da prodaja glazbe u digitalnom obliku bilježi rast od oko 11% u odnosu na 2009. godinu. No ni tu nije lako biti optimist – dok je kompjutorski download porastao za 56%, download putem mobilnih uređaja protekle je godine po prvi put pao – i to za gotovo 14%.

U ukupnoj svoti legalno (na)plaćene glazbe, na onu digitalno kupljenu, putem PC-a ili mobitela, otpada tek nešto malo više od 2% . Predstavnici domaće glazbene industrije ipak, poput kolega iz svijeta, procjenjuje da budućnost leži u digitalnoj glazbi i promjenama tržišnih modela. Očito je da se Cedeterija i Fonoteka, postojeći online glazbeni servisi, moraju razvijati – a možda postoji i prostor za nove.

Branko Komljenović, direktor HDU, komentira: “Do sada nismo svjedočili ovako vrtoglavom godišnjem padu prodaje. Nadamo se, a i prvi pokazatelji u 2011. godini daju nam osnova za to, da se takav visoki trend pada prodaje neće nastaviti. Vjerujemo da će se nastaviti porast prodaje glazbe preko digitalnih servisa, i da će neki novi digitalni modeli i zaživjeti na našem tržištu u ovoj godini”.

Paolo Sfeci, dopredsjednik Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP), upozorava: “Glazba je veliki globalni biznis, jedino što danas na njoj zarađuju pogrešni ljudi: proizvođači hardwarea, mobitela, trgovci gigabajtima, prodavači signala i vlasnici torrent-stranica, a ne zarađuju gotovo ništa upravo oni koji glazbu proizvode, ljudi koji nam svojim talentom i vještinom uljepšavaju živote.

Sve manje hrvatskih glazbenika može pristojno živjeti od svoga rada. Sve manje novih izvođača može nastati i opstati pod takvim uvjetima. To kao direktnu posljedicu ima siromašniju ponudu glazbe, siromašniju kulturu, siromašniju zemlju.”

“Jedino rješenje za autore i glazbenu industriju u cijelosti je izlazak na online glazbenu scenu udruživanjem svih iz glazbenog biznisa kako bi zajednički ponudili tržištu atraktivan glazbeni servis po uzoru na svjetske uspješnice. Ujedno, važno je edukacijom i korektnim pravnim okvirom ilegalni download zamijeniti legalnim”, rekao je Nenad Marčec, glavni direktor Službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja.

Muziku podržava
Stisni