Dobivamo jedinstveno regionalno glazbeno tržište?!

Muzika.hr - Glasno i jasno!
1470

Početkom prosinca, predstavnici regionalnih društava za kolektivno ostvarivanje glazbenih prava složili su se kako regiji trebaju veliki međunarodni digitalni servisi i legalna on-line glazbena ponuda.

U prostorijama HDS ZAMP-a održan je 7. regionalni sastanak društava za kolektivno ostvarivanje glazbenih prava, koji je okupio predstavnike autorskih organizacija iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.

Osim o jačanju regionalne suradnje radi kvalitetnijeg ostvarivanja prava autora glazbe i razmatranju prijedloga Direktive EU, sudionici su raspravljali i o mogućnosti stvaranja jedinstvenog regionalnog glazbenog tržišta kao preduvjeta za dolazak velikih međunarodnih digitalnih servisa poput YouTubea, iTunesa ili Spotifya.

Muziku podržava

Velikim glazbenim servisima prioritet su velika tržišta, a hrvatsko od 4,5 milijuna stanovnika premalo je da bismo im bili interesantni. Ideja je da zajedno s ostalim kolegama u regiji ponudimo ulazak velikih digitalnih servisa na zajedničko tržište. To je tržište od 22 milijuna stanovnika pa vjerujemo da bi postojao veći interes.

Zbog nedostatka legalnih servisa za skidanje glazbe, hrvatski autori godišnje gube i nekoliko milijuna kuna, a cijela glazbena industrija desetke milijuna kuna. Mi im nudimo povoljne uvjete što se tiče ostvarivanja prava, ali njima to nije uvjet već poslovna isplativost tržišta. iTunesi ponovo se šire, a na listi zemalja ponovno nema Hrvatske kao niti drugih zemlja ove regije (izuzev Slovenije koja je u EU), a koje zasigurno predstavljaju kvalitetno tržište. Zato su i HDS ZAMP i hrvatski autori s pravom razočarani.

U dogovorenoj suradnji zemalja regije obratit ćemo se iTunesima i ponovno ih pozvati da uđu i na naše tržište” istaknuo je direktor HDS ZAMP-a i predsjedavajući Europskog vijeća Međunarodne konferencije društva autora i skladatelja, Nenad Marčec.

Direktor SOKOJ-a Aleksandar Kovačević kazao je da se Srbija i srbijanski autori susreću s manje-više istim problemima kao i druga društva u regiji, a najveći je problem niska razina svijesti o značaju poštivanja autorskih prava i drugih oblika intelektualnog vlasništva: “U Srbiji postoji gotovo 500 televizijskih i radijskih postaja, a najveći je problem državna televizija RTS, protiv koje SOKOJ šest godina vodi sudski spor zbog neovlaštenog korištenja njegova repertoara”.

Direktor najmlađe organizacije u regiji, crnogorskog PAM CG-a, Božidar Raičević, za kraj je rekao kako su autorska prava jedan od prioriteta svjetske politike i u tome smislu nijedna država ne može postati članica EU ako striktno ne poštuje sve međunarodne konvencije.

Predsjednik upravnog odbora slovenske autorske organizacije SAZAS, Matjaž Zupan, rekao je da pristupanje članstvu Europske unije nije mnogo utjecalo na područje zaštite autorskih prava, već da je sav napredak ostvaren u posljednjih sedam godina Slovenija postigla sama.

Muziku podržava
Stisni