Hrabri istraživači nepoznatog

    916

    U potrazi za novim zvukom: 1956 - 1984

    Kompilacija

    Izdavač: Multimedijalni institut / Croatia Rec.

    Žanr: Eksperimental, Elektronika

    Naša ocjena:

    Popis pjesama:

    1. Ivo Malec – Mavena
    2. Ivo Malec – Dahovi
    3. Branimir Sakač – Svemirski pejzaž
    4. Miroslav Miletić – Lamentacija
    5. Milko Kelemen – Musik für Judith (1 & 2)
    6. Dubravko Detoni – Phonomorphia 1
    7. Dubravko Detoni – Phonomorphia 2
    8. Silvio Foretić – Studie 1a
    9. Natko Devčić – Columbia 68
    10. Ivo Malec – Lumina
    11. Silvio Foretić – Beobachtung der zeit
    1. Igor Kuljerić – Impulsi I
    2. Marko Ruždjak – Chanson blanche
    3. Natko Devčić – Sonata
    4. Zlatko Pibernik – Etida s otkucajima srca
    5. Josip Magdić – Apeiron E, Op. 69
    6. Igor Kuljerić – Folk-Art (Fragment)
    7. Davorin Kempf – Interferencije
    8. Zlatko Tanodi – Echolalia
    9. Mladen Milićević – Random
    10. Mladen Milićević – CL?

    “U potrazi za novim zvukom: 1956 – 1984” je kompilacija koja na dva diska donosi antologiju elektroakustičke glazbe hrvatskih skladatelja.

    Pod pojmom ‘elektroakustička glazba’ obuhvaćena su djela koja spadaju u konkretnu, elektroničku, sintetsku i računalnu glazbu, kao i djela za akustičke instrumente i vrpcu.

    Riječ je o glazbi koja odstupa od konzervativnih shvaćanja glazbe unutar okvira konvencionalne melodije i ritma. Eksperimentalni zvuci i apstraktne konstrukcije skladbi koje čine ovu kompilaciju prosječnom slušatelju će lako moguće zvučati hermetično i nedokučivo, pa i neslušljivo. U najboljem slučaju će je prihvatiti kao ‘ambijentalnu’.

    No, skladatelji uključeni u ovu antologiju redom su visokoobrazovani i cijenjeni glazbenici, koji su priznati i poznati i u svijetu klasične, jazz ili zabavne glazbe, te koji su svoja elektroakustična dijela nerijetko ostvarili surađujući s cijenjenim međunarodnim istomišljenicima.

    Muziku podržava

    Glazbu pokreću dvije suprostavljene sile. S jedne strane volimo familijarnost melodije, volimo kad nešto prepoznamo, kad nam pjesma ‘uđe u uho’. S druge strane glazba se konstantno mijenja, skladatelji su u konstantnoj potrazi za novim zvukom, kako i kaže naslov ovog izdanja na kojem su okupljena djela najodvažnijih hrvatskih pionira na području elektroakustične glazbe.

    Ne čudi da su među njima i utemeljitelji zagrebačkog Muzičkog biennalea, Milko Kelemen i Branimir Sakač, cijenjenog dugogodišnjeg festivala suvremene glazbe, koji poseban naglasak stavlja na eksperimentalnu glazbu. Upravo se Sakačev “Svemirski pejzaž” navodi kao prvi primjer elektroakustične glazbe snimljene u Hrvatskoj. Skladba je bila dosad neobjavljena, kao i većina djela na ovom izdanju čiji su izvori uglavnom radiotelevizijski i osobni arhivi.

    Urednik antologije Višeslav Laboš odlučio se voditi načelom uvrštavanja prve elektroakustične skladbe pojedinog autora, uz iznimku nekoliko onih koje je smatrao posebno značajnima. Takav pristup još više je naglasio pionirsku, eksperimentalnu prirodu ovih djela u kojima su se skladatelji odvažili istražiti moguće nove načine proizvodnje i bilježenja zvuka, te konstruiranja skladbi.

    Ponekad bi pritom koristili klasične instrumente, folklorne motive ili ljudske glasove koje bi onda podvrgnuli eskperimentiranju s magnetofonskom vrpcom i montažom. S druge strane, Mladen Miličević je djelo prigodnog naziva “Random“, za koju Laboš navodi da je vjerojatno prva u potpunosti računalna kompozicija jednog hrvatskog skladatelja, napravio koristeći računalni softver koji koristi metodu slučajnog odabira prilikom generiranja glazbe.

    Svakako treba pohvaliti Labošev višegodišnji istraživački rad na prikupljanju snimki za ovo izdanje, koji je uključivao i razgovore s prezentiranim skladateljima. Izdanje tako sadrži i njegov iscrpan tekst koji sadrži objašnjenje konteksta pojedine skladbe, te kratke biografije glazbenika.

    Odvažniji među slušateljima su pozvani da se skupa s njima upute na put u nepoznato.

    Muziku podržava