Dan žena nastao je kao inicijativa prije Prvog svjetskog rata u borbi za jednakost, pravo glasa kao i emancipaciju žena. Prvi Dan žena obilježen je 28. veljače 1909. u SAD-u. Pokret uzima zamaha i u Europi pod vodstvom Clare Zetkin, a 1917. ruske žene, radnice vode demonstraciju za kraj rata i definiraju datum koji će se slaviti kao Međunarodni dan žena.
Danas ga obilježavamo (tj. bi ga trebali obilježavati) kao slavlje ekonomskih, političkih i društvenih dostignuća pripadnica ženskog spola. Neka od tih dostignuća su i ona glazbena, a listom u nastavku odajemo čast ženama koje obilježavaju i definiraju domaću i regionalnu glazbenu scenu. One svojim radom, stavom, glazbom ili svime time dokazuju da žene mogu sve što zamisle, ali mnoge od njih ukazuju i na to da žene i nakon 100 godina borbe, i dalje trpe diskriminaciju i nasilje. Lista takvih žena je velika, a izdvojil smo one koje su najaktualnije na našim prostorima.
Zdenka Kovačiček
Žena za sva vremena, jedna od najznačajnihih osoba uopće u domaćoj glazbi, svoju karijeru koja traje više od šest desetljeća, počela je još kao dijete. Počela je nastupajući u kazalištu pa na televiziji, a na nastupima diljem Europe otkrila je ljubav prema jazzu, soulu, bluesu i gospelu. Sedamdesetih nastupa na brojnim festivalima, a 1972. provela je na turneju po Sovjetskom Savezu. Nakon toga, pri povratku kući okreće se rocku, a nasupa i u rock operi Grička vještica. Tijekom karijere nastupala je s kultnim glazbenicima i sastavima bivše Jugoslavije, kao što su Time, Bijelo Dugme, Nirvana (zagrebački trio). Godine 1981. snimila je album “Frka”, a istoimena pjesma je bila cenzurirana, pa je Kovačiček umjesto ‘guzicu’ morala mijenjati u ‘bluzicu’. Tijekom dugogodišnje karijere nastupala je po svjetskim jazz klubovima, u Rusiji je bila 25 puta, a u Americi je predstavila jedan od svojih najdražih albuma, “Love Is a Game”. Do sada je izdala 17 albuma i nebrojeno kompilacija. U Petom kupeu baš večeras održat će koncert povodom Dana žena.
Josipa Lisac
Josipa Lisac bila je prva žena na ovim prostorima koja je snimila rock album, i to svoj prvi i najpoznatiji “Dnevnik jedne ljubavi” 1973. godine. Od tada njena impozantna karijera nije stala, a jedno je od najcjenjenijih imena domaće scene. Osim pjesama koje su obilježile njenu karijeru, i duge veze s prerano preminulim Karlom Metikošem, s kojim je dijelila i život i karijeru, Josipa je prepoznatljiva prema svom glasu i stilu pjevanja, ali i prema svojim posebnim modnim kombinacijama radi kojih ju osim glazbenom, možemo slobodno proglasiti i modnom ikonom. Žena je to koja ne samo svojom karijerom, nego i sveukupnim životom i pogledom na svijet, može biti uzor. Prošli mjesec proslavila je 50 godina od izdanja prvog albuma rasprodanim koncertom u Lisinskom, a drugi, također rasprodan, morala je radi zdravlja odgoditi za 27. svibnja.
Mirela Priselac Remi
Mirela Priselac Remi, napoznatija je po grupi Elemental, a osim toga, objavila Je i knjigu pjesama “Masarykova”. U svojim pjesmama koje piše redovito se bavi društvenim temama, među kojima su i one o položaju žena u društvu. No nije aktivna samo kroz glazbu, već svoje stavove i društvene probleme redovito izražava u javnosti.
Konstrakta
Ime koje je u posljednjih godinu dana eksplodiralo, ne samo kod nas, nego i diljem Europe, je umjetničko ime Ane Đurić, prošlogodičnje predstavnice Srbije na Euroviziji gdje je zarazila sve sa “In Corpore Sano”, a čiji su dijelovi tada već postali dijelom svakodnevnog govora. No, ono što se nije toliko znalo tada je da je Konstrakta u glazbi već 20 godina, kao članica benda Zemlja Gruva, a onda i samostalno. Nakon Eurovizije, karijera joj je buknula, a šira publoka je konačno otkrila skriveni dragulj domaće scene i njenu vrhunski talent, te pjesme u kojima, kao i Remi, no na nešto suptilniji način, govori o neuralgijama današnjeg društva.
Bojana Vunturišević
Nekadašnja pjevačica beogradskog electro pop benda Svi na pod! imala je pozamašno iskustvo i prije solo karijere. Niz godina nastupala je i kao članica underground sastava The Root i MistakeMistake. Onda su se dogodile “Daljine” – art pop fenomen od albuma koji je obilježio 2017. Bojana postaje apsolutna kraljica svake pozornice na kojoj nastupi. Prošle godine nastupila je na Europrideu u Beogradu, a prošlog mjeseca drugi samostalni album “Ljubav”.
Amira Medunjanin
Amira Medunjanin je možebitno učinila puno više za bosansko-hercegovačko kulturno nasljeđe od raznih ministara kulture. Zapadu je prenijela sevdalinku, u cijelosti svog melosa i zaodjenula je, jel, zapadu poznatijim jazzom. Pružila je novi vjetar u leđa usmenoj tradiciji, usput pružajući jasan otpor tradicionalnom položaju žene u društvu.
Ida Prester
Po danu voditeljica, po noći kraljica koncertnih bina, na čijim nastupima nikada ne nedostaje zarazne plesne energije koju Ida prenosi već dvadesetak godina. Možda je napoznatija kao pjevačica u bendu Lollibrigida, s kojim je u Hrvatsku ono vrijeme donijela za nas friški, elektro pop zvuk.Suludi kostimi, pomaknuti tekstovi i punk stav osvojili su festivalske pozornice i radijske stanice. S Lollibrogidom nastupa i danas, ali tu je i nekoliko njenih drugih glazbenih projekata kao što su Frau Casio i Maike. Sada nastupa kao Ida Prester, a objavljuje pod samostalnom diskografskom etiketom. Osim glazbe, dio je projekta Nismo Same, koji pruža podršku ženema kojima je dijagnosticiran rak dojke, te podiže svijest o važnosti ranog otkrivanja te bolesti.
Dunja Ercegović (Bad Daughter)
Kad je Dunja Ercegović 2013. godine napravila toliku buku svojim singlom “Wrong House” odmah je bilo jasno: ili će postati ono nešto, ili će biti samo još jedan one hit wonder. Ne srećom, već talentom i ogromnim trudom, prevagnula je prva strana jednadžbe. Nakon EP-a uslijedio je sjajan konceptualni album “Meet me in Moscow”, a potkrao se tu i alter ego Bad Daughter koja živi njujoršku verziju njena života. Taj alter ego trenutno je preuzeo kormilo i Dunja nastupa samo kao Bad Daughter, od kojim je objavila album “Let Me Panic”.
Sara Renar
Sara, koja danas slavi i rođendan, dokaz je da vas jedna karijera ne mora definirati. Počela je kao arhitektica, a kasnije se potpouno prebacija u glazbu i dobro da je. Prokazala se kao talentirana glazbenica koja se ne boji uhvatiti u koštac sa stilski istančanom muzikom kakvu ovaj prostor, nažalost, malo teže vari. Ali nju nije briga jer ona se budi. Sara je prgav glas zagrebačke scene koju trebate slušati
Tamara Obrovac
Tamara je učinila više za istarsku glazbenu tradiciju od brojnih etnologa, redovno nastupa u inozemstvu i može se pohvaliti činjenicom da je kritika davno prepoznala njenu virtuoznost. Već od početaka svoje glazbene karijere formira i vodi nekoliko internacionalnih glazbenih formacija s kojima je održala preko 500 internacionalnih koncerata na mnogim značajnim europskim i svjetskim festivalima i pozornicama, odlično prihvaćenima od publike i kritike. Premda je kompleksna glazbenica, slijedi filozofiju nepodnošljive jednostavnosti: “Čovjek ne treba sam sebe shvaćati preozbiljno, a humor je jedna od stvari potrebnih za duševno zdravlje.”
Sassja
Mnogima je najpoznatija po pjesmi “Etikete” koju je izbacila s Remi. Zavrtite jednom tu stvar ako se još uvijek slučajno pitate čemu ovaj tekst. Godinama drži jako mjesto u domaćem hip hopu. Njeni iskreni i oštri stavovi svoje su utočište našli upravo u repu kao izravnoj i britkoj kritici svega što nas okružuje danas. Njene priče su osobno iskustvo iz kojeg izvire njihova politička narav. Pjesmom “Stube” ukazala je na poražavajući problem obiteljskog nasilja.
Mimi Mercedez
Milena Janković, Mimi, je madrina (španjolski: kuma, gazdarica) koja “ume da stvori, al i da se bori” u svijetu srpskog hip hopa. Umorna od iste stare priče, Mimi je uzela stvari u svoje ruke i počela krojiti rep po svojoj mjeri uz žensku eskadrilu pod nazivom BFOĐ. “Polu-žena, polu-vatra” koju ne možeš izbaciti iz takta. Prvu pjesmu je izdala 2011. pod nazivom “Napucane svinjice”. Do sada je izdala EP pod nazivom “Napaljene Uličarke”, albume “Našminkam se i pravim haos”, pored toga još 25 pjesama, a prošli tjedan najnoviji album “Frka u svemiru”. U destet godina, otkako nastupa, formirala se u jednu od najprepoznatljivijih reperica u regiji, i među ženama i među muškarcima.
Senidah
Senida Hajdarpašić, rođena je u Ljubljani i glazbenu karijeru počela je još 2010. godine. Pjevala je u slovenskom bendu Muff, a solo karijera došla je suradnjom s diskografskom kućom Bassivity Digital. I dobro da je došla. Nastupom, glasom i karizmom Senidah nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a njeni hitovi broje nekoliko milijuna pregleda na YouTubeu. Nakon prvijenca “Bez tebe”, lani je objavila drugi “Zbog tebe” i potvrdila status jedne od najkreativnijih regionalnih glazbenica danas.
