Otkako su se 2009. otvorile arene diljem Hrvatske za potrebe Svjetskog rukometnog prvenstva, slušali smo obećanja kako će najveće svjetske zvijezde u većoj mjeri dolaziti u Hrvatsku. Prvi veliki koncert u Areni Zagreb održala je Beyoncé koja je 2009. otvorila Arenu, a od 2009. do 2011. podosta je imena nastupilo samo u zagrebačkoj areni: The Backstreet Boys, David Guetta, Leonard Cohen, Guns ‘n’ Roses, Lady Gaga, Slayer i Megadeth, Shakira, Joe Cocker, George Michael, Britney Spears, Rammstein, Tom Jones, Sade…i nakon 2011. došlo je do osjetnog smanjivanja broja velikih međunarodnih zvijezdi u zagrebačkoj Areni, a nismo se ni u ostatku Hrvatske nagledali spektakla. Zašto nas veliki međunarodni koncerti zaobilaze? Tražili smo odgovore naše vodeće promotore koji su bili aktivni tijekom cijelog ovog perioda:

— S jedne strane, visoke cijene izvođača i veliki produkcijski troškovi, a s druge strane puno manja kupovna moć predstavljaju veliki rizik profitabilnosti za organizatore na kojima je najveća odgovornost i rizik u ovom poslu. — kaže direktor Eventima Hrvatska & Slovenija Damir Vranić. Da su cijene izvođača visoke, potvrđuju i podaci Pollstara. Naime, u posljednjih deset godina, prosječna cijena ulaznice za top 100 turneja u SAD-u porasla je za 55% na 94,83 dolara. Cijene ulaznica za koncerte povisile su se, dakako, i u Europi. U Hrvatskoj je prvi veliki nadolazeći spektakl koncert Céline Dion, za koji su cijene karata između 445 i 1410 kn, ne računajući VIP ulaznice. 

Međutim, cijene ulaznica nisu jedini problem u HrvatskojDodatno na to, hrvatsko tržište je još uvijek poprilično tzv. “late market”, što znači da se za većinu događaja najviše ulaznica proda u zadnjim tjednima prije održavanja, što također predstavlja stanoviti rizik. Ne smijemo zanemariti niti veličinu našeg tržišta koje je i po broju stanovnika, a i po ekonomskim indikatorima značajno manje u odnosu na razvijena tržišta Europe pa stoga ne može na isti način konzumirati velika događanja u tolikoj mjeri, čak ako Hrvatsku i Sloveniju gledamo kao jedno tržište za događanja npr. u Zagrebu. — tvrdi Damir te nadodaje kako su zbog navedenih razloga Zagreb i Ljubljana često izbačeni iz ruta turneja svjetskih zvijezda. 

Muziku podržava

Sanja Ajdinovski iz Outboxa glavnom kočnicom za održavanje velikih koncerata u Hrvatskoj smatra financije. — Vezano za naše tržište, stvar je prilično jednostavna. Izvođači koštaju sve više i više, a naš je standard sve gori. Jedni Twenty One Pilots će u Beču napuniti Stadhalle u dva dana prodaje, a što oni imaju raditi u Hrvatskoj? Niti jedan promotor ne može platiti njihov fee, a da i može, cijena bi bila 70-100 eura, što je kod nas neodrživo. — ističe Sanja.

Tamara Terzija, ugledna PR stručnjakinja koja radi na najvećim koncertima na našim prostorima, smatra kako mnogi smatraju kako bi kod nas koncerti trebali biti jeftiniji zbog standarda. — Naši ljudi cijenu ulaznice u Hrvatskoj povezuju s našim standardom, a cijenu ulaznice koju plate u npr. Beču, s bečkim standardom, bar se meni tako čini. Pa im se kod nas i 50 eura/dolara čini pretjerano. Jer kod nas bi valjda sve trebalo biti jeftinije – od radne snage, do produkcijskih rješenja, do samog honorara glazbenika… Tužna istina je da su cijene svega navedenog identične — kaže Tamara, koja se slaže s Damirom oko faktora rizika kod organizacije koncerata u Hrvatskoj — produkcija je iznimno skupa, izvođači koštaju kao u zlatno doba, a hrvatska publika često nepredvidljiva. Uz hrvatske zakone i poreze, sve manje je entuzijastičnih i hrabrih. Vani pak, uz veći broj stanovnika a samim time i konzumenata, postoji malo drugačija kultura i same konzumacije glazbe. Naša publika vjerojatno ima osjećaj da u gradovima poput Berlina, Budimpešte ili Milana plaća “svjetski’ doživljaj”, a u svom domaćem gradu ipak samo koncert — zaključuje. 

Na ove izjave nije potreban zaključak obzirom da je sve jasno, no samo bi dodao ono što je za primjetiti da se nedostatkom velikih međunarodnih koncerata na našim prostorima kao nuspojavu imaju i veći broj velikih domaćih spektakla (Prljavci, Lepa Brena, Severina…) kao i veći odlazak na koncerte u radijusu 500km, prvenstveno Beč i Budimpešta koji udomaćuju najveća imena, ali i Beograd, Milano, Munchen, itd.

Muziku podržava