Cijenjena hrvatska glazbenica Lidija Bajuk, uskoro objkavljuje svoj prvi kantautorski nosač zvuka “U paprati“, a kao najava prvijenca ovih dana krenuo je sa prikazivanjem video spot i snigl “Moja pjesma“. U nastavku vam donosimo biografiju Lidije Bajuk.
Lidija Bajuk je profesionalna umjetnica. Živi u Zagrebu. Studira etnologiju i antropologiju. Dobitnica je više regionalnih i državnih književnih i glazbenih nagrada. Surađuje s književnim i dječjim časopisima. Objavila je 5 samostalnih zbirki pjesama (“Osmijeh je moja najbolja obrana”, ”Besput”, “Razgovor s tišinom”, “Vučica”, “Sandale na vodi”) i 3 knjige proze (“Z mojga srca ružica”, “Kneja”, “Kneja, vilinska šuma”).
Zahvaljujući podršci američkih glazbenika John Mayalla i Joan Baez na čijim koncertima je u ex-Jugoslaviji 1987. i 1989. nastupala kao gošća, repertoar stranih narodnih balada sve više zamjenjuje hrvatskim narodnim napjevima. Godine 1994. kao glazbenica sudjeluje u kompilacijskom albumu “Ethno Ambient Live/Arhaične pjesme iz Hrvatske”, koji hrvatski glazbeni kritičari proglašavaju kultnim, a Lidiju Bajuk jednom od utemeljitelja suvremene hrvatske etno scene. Zastupljena je na dvadesetak kompilacijskih audio-albuma.
Godine 1997. objavljuje audio-album prvijenac “Zora-djevojka”, a dvije godine kasnije “Kneju”. Nastupala je na brojnim dobrotvornim koncertima i tzv. alternativnim skupovima. Od godine 1999. započinje s predavanjima na temu: “Hrvatska tradicijska glazba – nekad i danas; mitološki simboli u hrvatskim narodnim pjesmama” (Toronto, Waterloo, Nuernberg, Mostar, Mainz), a od 2000. s eko-etno edukativnim multimedijalnim radionicama za djecu “Baj(u)kovite priče – Kneja”. U izdanju londonskog priručnika “The Rough Guide to World Music (Africa, Europe and the Middle East)” zastupljena je i hrvatska etno scena, među izvođačima i Lidija Bajuk.
Zapažena je njezina glazbena suradnja s brojnim domaćim i stranim glazbenicima V. Kreslinom, M. Pogačnikom, H. Theessinkom, A. Taylorom, S. Cannonom iz “Dublinersa”), s više ekoloških udruga, s muzejima, s Obrazovnim programom Hrvatske radio-televizije. Piše glazbu za film i kazalište. U 1998. Lidija Bajuk je jedan od etno-glazbenika okupljenih oko projekta “Ethno Ambient Live/Salona 98” koji novim pristupom predstavlja narodnu glazbu hrvatskog Mediterana.
Period zima/proljeće 2001./2002. obilježio je izlazak Lidijinog trećeg samostalnog, live-albuma “Tira les”, posvećenog hrvatskim narodnim pjesmama Panonije, te veliki, uspješan promotivni koncert u Zagrebu. Kao književnica i glazbenica nastupala je širom Hrvatske, a izvan njenih granica u Sloveniji, BiH, Makedoniji, Mađarskoj, Njemačkoj, Italiji, Nepalu, Tibetu, Kanadi, Kolumbiji, Češkoj, Grčkoj, Francuskoj i Švicarskoj.
Godine 2002. Bajukova je predstavljala Hrvatsku na Ebu Folk festivalu u Češkoj, a 2002. na europskom Festivalu etno-glazbe Euromusica u Grčkoj. Pjesme su joj prevođene na engleski, francuski i talijanski. Sudjelovanjem na francuskom-hrvatskom poetskom okupljanju Printemps Des Poetes u Francuskoj, predstavljanjem svoje najnovije knjige bajki “Kneja, vilinska šuma”, snimanjem novog, kantautorskog audio-albuma “U paprati”, izdavanjem nove pjesničke zbirke “Pipilotine pjesme”, obilježava 2004. godinu.
Foto: Mare Milin
