Jedan od najbolji bosanskohercegovački urbanih bendova – Dubioza Kolektiv, formiran je 2003. godine od članova bendova Gluho Doba Against Def Age iz Zenice i Ornamenata iz Sarajeva i čini ga sedam članova. Povodom skorih koncerata koje će Dubioza održati u Hrvatskoj, evo i kratkog intervjua s Vedranom Mujagićem, basistom benda koji će vam objasniti sve o nastanku benda, njihovim nastupima, diskografskim izdanjima, bosanskohercegovačkoj sceni…
Znam da ste zeničko-sarajevska kombinacija, bend koji je nastao raspadom bendova Gluho Doba Against Def Age iz Zenice i Ornamenata iz Sarajeva, ali ajde mi malo da mi opiši kako je to nastala Dubioza Kolektiv?
Ovako, Dubioza kolektiv je bend iz BiH formiran 2003. godine od članova bendova Gluho Doba Against Def Age iz Zenice i Ornamenata iz Sarajeva. Izdavačka kuća Gamofon iz Sarajeva izdaje prvi album Dubioza Kolektiva “Dubioza kolektiv” 2004. godine. U prosincu 2004. izlazi drugi CD DK-a: EP izdanje “Open Wide” na kojemu se na kojem gostuju Benjamin Zephaniah, čuveni dub umjetnik i Mush Khan iz pakistansko-britanskog benda Fun-da-mental. Trenutno su u tijeku pripreme za objavljivanje novog LP albuma. Dubioza kolektiv čini 7 ljudi: 3 vokala, gitara, bas gitara, bubnjevi i klavijature/DJ, a muzika se da okarakterisati kao fuzija duba, reggaea, HC i bosanskih etno motiva.
Ono što radite opisao bi kao….? Što je ono što je najviše utjecalo na stvaranje baš ovakvog zvuka?
Ono što radimo i ono što je naš ‘zvuk’ opisao bih kao zvuk poziva na promjenu, poziva na pobunu. Krajnje je vrijeme da ustanemo i da se oslobodimo svojih malih svijetova u kojima živimo jer nemamo snage i hrabrosti da pogledamo istini u oči. U ovoj zemlji demokracija je umrla na porodiljnom stolu, a naša generacija (i par sljedećih) je ostavljena na cjedilu i svi mi, čini mi se, nosimo teret promjene…
Također bend ste koji je zasigurno koncertno najaktivniji bend u BiH? Gdje ste sve bili i kako je publika reagirala na vašu muziku?
Bend je do sada svirao gomilu koncerata u BiH, Hrvatskoj, Francuskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Češkoj i pojavio se na mnogim festivalima kao što su: Sziget Festival u Mađarskoj (2005.), Soča Reggae Riversplash Festival u Sloveniji (2005.), Exit Festival u SiCG (2005.), Eurosonic Festival u Nizozemskoj (2005.), Topvar Rock Festival u Slovačkoj (2005.), Barevná Planeta Festival u Češkoj (2005.), Cultural Olympics u Ateni (2004.).
Gdje ste bolje prihvaćeni u BiH ili vani?
Naš nastup u BiH i nastup ‘na strani’ se bitno razlikuju. Na koncertima u inozemstvu pokušavamo kroz našu muziku promovirati pozitivnu sliku o Bosancima i Hercegovcima, a ujedno govoriti o situaciji u kojoj se nalazimo kao društvo zaglavljeno između 3 desničarska bloka, interesa međunarodne zajednice i svih ostalih boljki koje prate društva u tranziciji, dok kod kuće u prvi plan stavljamo ideju o neophodnosti promjena u svim aspektima domaćeg društvenog i političkog života. Govorimo o promjenama od kojih nam zavisi da li ćemo narednih 50 godina i dalje živjeti u nacionalnim ‘torovima’. Naši nastupi su pokušaj da se animira, trenutno zastrašujuće pasivna populacija mlađih ljudi u kojima i leži snaga za neku buduću akciju. Mislim da su stoga i te estradne kategorije prihvaćeni-popljuvani, popularni-nepopularni zapravo prilično nebitne sve dok ima ljudi koji dolaze na naše svirke i sve dok žele čuti priču koju pričamo.
Možeš li mi prokomentirati malo vaš nastup na prošlogodišnjem Exitu?
Mi smo, kada se incident na Exitu dogodio, odlučili da ga nećemo komentirati u medijima. To što smo uradili, uradili smo isključivo zato jer smo intimno osjećali potrebu da iznesemo stav prema Srbiji koja ne želi priznati zločin koji je učinjen. Ljudi znaju šta se tamo dogodilo i neka sami donose zaključke o tome. Mi o tome i dalje nećemo pričati jer nam cilj nije, ni tada kao ni sada, bio osobna promocija. Na kraju krajeva mi smo napravili niz akcija, ali niti jedna nije dala medijima podlogu da upletu sočne priče o međunacionalnim sukobima pa im nije ni bilo zanimljivo… Što dovoljno govori o senzacionalističkom pristupu samih medija.
Što novo spremate? Možeš li mi najaviti koncerte i za Hrvatsku?
Za kraj veljače su planirane tri svirke u Hrvatskoj… klub Uljanik u Puli 24.2., klub KSET u Zagrebu 25.2. i za kraj Carneval Party u Rijeci u klubu Točka 26.2. Za proljeće se planira objavljivanje novog album tako da ostatak godine planiramo provesti koncertno promovirajući album. Za sada imamo pozive s festivala u Francuskoj, Češkoj, Slovačkoj…
Na vašoj web stranici može se pogledati i video spot za stvar “Receive”. Malo o spotu i festivalu na kojem je sniman.
Spot za pjesmu “Receive” je snimljen na prošlogodišnjem Soča Reggae Riversplash festivalu, koji je najveći festival te vrste u regiji, a održava se u Tolminu u Sloveniji. Pjesma “Receive” je zadnji singl s našeg prvog CD-a. Bilo nam je bitno u formi video spota pokazati kako bend zvuči i izgleda uživo, a scena Riversplasha je bila sjajno mjesto da to i napravimo.
Neću te pitati da mi komentiraš bosanskohercegovačku scenu nego postoji li ona po tebi uopće?
Mislim da je to pitanje bilo u svakom intervjuu koji smo dali i naš je odgovor još uvijek isti: “Da, scena definitivno postoji i mislim da je ovo jedan od najinteresantnijih perioda kada govorimo o bh ‘ne-estradnoj’ sceni”. Aktivno je i postoji desetak bendova koji su možda među najzanimljivijim u regiji i što je interesantno svi su na ovaj ili onaj način politički i socijalno angažirani. Nažalost primorani su tražiti izdavače van BiH. Naravno, opet su mediji oni koji tu pojavu apsolutno ignoriraju jer je jasno da bilo kojoj instituciji koja počiva na današnjim pravilima igre nije u interesu promovirati bendove koji žele i zagovaraju ideju o promjenama. Ali ono što nije na televiziji ne znači da i ne postoji… Naši koncerti nam govore da su ljudi više nego zainteresirani da čuju takve bendove, a to ujedno znači da jesu zainteresirani za promjenu. Mislim da je samo pitanje vremena.
Zašto engleski jezik? Da bi sva 3 konstitutivna plemena u BiH bila zadovoljna ili?
Korištenje engleskog jezika nema nikakve veze sa 3 konstitutivna plemena, jer mi i ne vjerujemo u ideju tri plemena. Vjerujemo u ideju jednog plemena (jedna od pjesama na albumu zove se “Bosnan Tribe”). Engleski jezik koristimo zato što omogućava komunikaciju s većim brojem ljudi. Jako nam je važno da ljudima sa drugih područja kažemo šta se to događalo u BiH i da je, nažalost, ta ista priča primjenjiva i na njih same i na bilo koji dio svijeta u ovom trenutku.
Nastupali ste dosta po Europi. Kako vas doživljavaju tamo?
Do sada smo imali dobre reakcije na naše svirke u inozemstvu. Ljudi za trenutak budu iznenađeni zvukom i energijom koja dolazi sa stagea, ali im ne treba previše vremena da počnu plesati. Dubioza nije nešto što ljudi očekuju kada pomisle na bend iz Bosne i Hercegovine, pa im treba malo vremena da pomire predrasude s onim što čuju i vide.
