Šibenik je prije tri dana, točnije, 7. kolovoza, ugostio neke od najpoznatijih regionalnih glazbenih izvođača od kojih dobar dio spada pod kišobran “novokompovanog” rapa kolokvijalno poznatijeg kao “trap cajke”. Riječ je o “Hype Beats Music Festivalu“. Severina, Rasta, Senidah, Connect, Buba Corelli i Jala Brat nisu se slučajno našli na velikoj pozornici smještenoj na stadionu SRC Ljubica. Naime, upravo se oni mogu pohvaliti titulama vlasnika najgledanijih spotova na popularnoj video platformi svima poznatoj pod nazivom YouTube.

Brojni mediji najavljivali su ovaj događaj kao spektakularan show koji će “okupiti tisuće mladih iz cijele regije”. Uistinu, kad na istom mjestu uspijete skupiti ljude čije su pjesme zajedno preslušane više od milijardu puta, bila bi lažna skromnost očekivati išta manje od spomenutog.

Kako je bilo na “Hype Beats Music Festivalu”?

Connect trap cajke hype beats šibenik
Connect, foto: Dora Šarić

Program je započeo nastupom poznate hrvatske hip-hop skupine Connect, koja je od hita “Jebena” prošla neprepoznatljivu transformaciju. Funky i oldskul beatove zamijenili su trap produkcija i eksperimentiranje s elementima turbofolka. Riječ je o glazbenom valu koji trenutno na ovim prostorima nosi titulu najslušanijeg – takozvane “trap cajke“.

Senidah trap cajke Šibenik Hype Beats
Senidah, foto: Dora Šarić
Muziku podržava

Nakon Connecta na stage je stupila Senidah, solo projekt Senide Hajdarpašić koju smo imali prilike gledati na ovogodišnjem SeaStaru. Iako je njen set bio prilično kratak, svojom je izvedbom uspjela opravdati hype, a obradom Rihannine “Needed Me” pokazala je da svoj zvuk temelji na urbanom R&B-ju.

Stefan Đurić – Rasta, koji već nekoliko godina u svojoj glazbi koristi elemente dancehalla i reggaetona, izveo je neočekivan cover Pumpove “Gucci Gang“. Žanrovski najraznovrsniji nastup imala je Severina, koja je uz  prateći bend servirala žanrovski čušpajz. Bilo je svega, od sentimentalne izvedbe evergreena “Prijateljice”, do iznenađujućeg covera navijačkih himni, Daleke Obale i S.A.R.S.-a, a potkralo se i nekoliko taktova  Jacksonovog ThrilleraBuba Corelli i Jala Brat, dvojac koji stoji iza producentske kuće IMPERIA  posljednji su odradili nastup kojeg je obilježila tipična trap produkcija.

Festival je privukao mladu, pretežito srednjoškolsku publiku koja naginje urbanom zvuku, što je i bio cilj organizatora s obzirom da se između setova i tokom čitavog programa puštala isključivo urbana rap i R&B glazba. Sama posjećenost festivala nije bila na najavljenoj razini, što se djelomično može pripisati nedostatku kulture odlaska na koncerte i glazbene festivale ciljane publike.

Jala Brat cajke trap hype beats Šibenik
Jala Brat, foto: Dora Šarić

Fenomen zvan “trap cajke”

Što su točno “trap cajke“? Riječ je o glazbenom valu koji uz trap produkciju kombinira vokalne melodije i poneke elemente tipične za turbofolk izvođače.

Trap, koji se proteklih godina uspio upisati na kartu najpopularnijih glazbenih žanrova u čitavom svijetu, prvenstveno zahvaljujući Migosima, koji su uz pomoć albuma “Culture” i “Culture II” postali jedna od najvećih mainstream senzacija ovog stoljeća, proteklih je godina  zaludio milijarde ljudi diljem svijeta. Dodirne točke s turbofolkom pronašao je upravo u konzumerizmu i hedonizmu, temama koje se u potonjem žanru neprestano ponavljaju.

Najpoznatija imena balkanskog trap / turbofolka

Ime koje je jedno od najpoznatijih na spomenutoj sceni je Slobodan Veljković – Coby, glazbenik koji je  spojio elemente trapa i turbofolka. Producent koji je i na inozemnoj trap mapi uživa respektabilan status na čije instrumentale repaju imena kao što su French Montana ili Rick Ross ostvario je iznimno popularne suradnje sa Stefanom Đurićem – Rastom, jednim od najpoznatijih izvođača s balkanske trap i dancehall/reggaeton scene.

Spajanjem naizgled nespojivog, stvoren je  pravac koji prati trendove te privlači ljubitelje turbofolka i klupske glazbe – savršena formula za komercijalan uspjeh.

Budući da u današnje vrijeme glazbenici popularnost stječu prvenstveno zahvaljujući društvenim mrežama i internet platformama, trend promoviranja glazbe putem videospotova nije zaobišao ni “trap cajke” val. Za to su nazaslužniji kanali IMPERIA, ujedno i producentska kuća Jala Brata i Bube Corellija te projekt Đorđa Trbovića i Andreja IlićaIDJvideos, koji zajedno broje više od tri milijuna YouTube pretplatnika.

Neprestan razvoj hip-hopa i podžanrova

Iako je na prvi pogled riječ o čudnom hibridu, hip-hop je posljednih desetljeća postao jedan od onih žanrova koji se neprestano razvijaju i inkorporiraju raznolike glazbene elemente, što je stvorilo prostor za nastanak različitih podžanrova. Tako smo ’90-ih godina prošlog stoljeća dobili nu-metal i trip-hop. Dvadeset godina kasnije, kada je hip-hop uspostavio apsolutnu dominaciju na svjetskim glazbenim ljestvicama i postao najkonzumiraniji žanr, spajanje elemenata već popularnog turbofolka s autotuneom i 808 beatovima nije ništa drugo nego logičan smjer u kojem se žanr na ovim prostorima trebao kretati ako je želio zadržati svoju relevantost među mlađom mainstream publikom koja se ne opterećuje etiketama u glazbenim pravcima.

Očito je da turbofolk nekad i turbofolk danas zvukovno nemaju previše veze jedan s drugim. Dok je žanr početkom ovog stoljeća u sebi sadržavao elemente koji su posuđeni iz, primjerice, rumunjske, grčke i turske glazbe, popularnost trapa na zapadu pridonijela je skoro potpunom zaokretu u zvuku. Orkestralan aranžman i puhačke elemente inspirirane romskom glazbom zamijenili su najmoderniji glazbeni softveri koje koriste poznati američki trap producenti, a etno perkusije svoje su mjesto prepustile reggaeton ritmovima. Ukratko – žanr je izgubio svoj prepoznatljiv kič i prepustio se urbanom zvuku koji trenutno vlada svjetskim top ljestvicama.

S obzirom na današnju sliku mainstream glazbe, pomalo je nerealno nadati se da će na ovim prostorima hip-hop u svojem najkomercijalnijem obliku danas pratiti formulu koju su nam donijeli Tram 11, Bad Copy ili El Bahattee. Hip-hop je u svojim počecima zahvaljujući oldskul valu progovarao o kompleksnijim društvenim temama, no s godinama neprestanog razvoja glazbenih pravaca stara škola je iz mainstreama polako prešla u underground. Popularnost novog glazbenog vala znak je da se glazbena scena neprestano mijenja. Žanrovi su podložni svakakvim eksperimentima, pa tako i hip-hop.

0 Shares
Muziku podržava