Pod pojmom depresija kolokvijalno podrazumijevamo tužno, tmurno raspoloženje sa smanjenom količinom energije za obavljanje svakodnevnih stvari. Na internetu se mogu naći grafičke karikature na temu: “Glazba je jeftiniji terapeut od psihijatra/psihologa, zato biram glazbu”. To je zgodna doskočica, no u tjednu svjesnosti o mentalnim poremećajima potrebno se prisjetiti nekoliko stvari.

Depresija ima svoj uzrok i način liječenja

Depresija u medicinskom smislu je psihički poremećaj koji može uvjetovan raznim faktorima, od neurobiokemijskih, preko fizioloških (npr. manjak željeza u organizmu, zloporaba droga ili lijekova), do socijalnih (manjak socijalne podrške, reaktivno stanje na emocionalno iscrpljujući događaj) i psiholoških crta ličnosti (npr: perfekcionizam, hipersenzitivnost, manjak socijalnih vještina). Depresija ne prolazi sama od sebe, nego je potrebna pomoć stručnjaka na polju mentalnog zdravlja, prvenstveno psihijatara, potom psihoterapeuta, psihologa i sl. Dakle, ako govorimo o kliničkoj depresiji koja kod oboljelog izaziva jak osjećaj beznađa praćenog intenzivnim negativnim emocijama i pojavu disfunkcionalnosti na širokom spektru klijentovih djelatnosti, malo je vjerojatno da omiljena pjesma može oboljeloga izvući iz depresivnog stanja, a ako ga izvuče, pitanje je koliko će dugo poboljšano stanje trajati.

Na uzroke možemo i ne moramo utjecati

foto: Annie Spratt (Unsplash)

Postoje razne vrste depresije, od kojih su neka depresivna stanja tek pratnja drugih psiholoških smetnji ili se pak pojavljuju skupa pri čemu ne znamo što je počelo prvo. Dobar primjer za potonje je pojava alkoholizma, koji često može biti povezan s depresijom, pri čemu osoba može početi piti jer se osjeća depresivno, ili može se osjećati depresivno jer pije alkohol. Upotreba alkohola i droga, suprotno narodskim naravoučenijima, pojačava simptome depresije i ne donosi željeni dugoročni pomak nabolje. Vrstu depresije dijagnosticiraju psihijatri, a samo liječenje se provodi uglavnom u savezu terapeuta i klijenta (u izrazito teškim stanjima je savez terapeuta i klijenta malo vjerojatan). Liječenje može biti medikamentozno ili psihoterapijsko, a nije rijetkost da se kombinira i jedno i drugo.

Muzika kao potpora

foto: Ali Yahya (Unsplash)
Muziku podržava

U uvidu i proradi svojih problema osobi oboljeloj od neke od mentalnih bolesti kao pomoć može priskočiti muzika i umjetnost općenito, bilo da je riječ o kreiranju ili o konzumaciji umjetničkih djela i na taj način iznalaženju uvida u svoje stanje ili izazivanja katarze ili obogaćivanja vlastitog iskustva na neki drugi način. Muzika kao takva ili nečija omiljena pjesma uglavnom ne može zamijeniti određeni terapijski postupak, osim ako nije riječ o standardiziranoj i verificiranoj muzikoterapijskoj seansi, ali u određenim trenucima glazba može pomoći. Poznati su primjeri umjetnika koji su velika djela napisali u borbi s depresivnim stanjima (John Lennon je svoj album “Plastic Ono Band” načinio dok je pohađao psihoterapijske seanse pri čemu su motivi sa psihoterapije bili pretočeni u pjesme, Van Morrison je na albumu “Veedon Fleece” koristio motive iz gestalt psihoterapije).

Učinkovito liječenje je dugotrajno, ne postoje čuda

foto: Uriel Soberanes (Unsplash)

Prilikom liječenja depresije valja se čuvati “čudotvornih” rješenja koja brzo pomažu i koja su često kratkog vijeka te često rezultiraju dugoročnim pogoršanjem, pri čemu je na svojoj koži to najbolje iskusio Brian Wilson, čije je liječenje bilo često meta estradnih slogana o čudesnim povratcima, ali i hiperambicioznih terapeuta kojima je zbog takvih postupaka oduzeta licenca za rad (Eugene Landy). Wilson je, nakon dugotrajnih kura relativno funkcionalan, već je dvadesetak godina na turnejama i snima albume, ali je i dalje pod redovitom kontrolom liječnika.

Glazbenici kao rizična skupina

foto: Vidar Nordli Mathisen (Unsplash)

I za kraj, nekoliko dobrih i nekoliko loših vijesti. Glazbenici i općenito osobe s načinom života u kojima ništa nije sigurno spadaju u rizičniju skupinu za razvoj depresije – neredovit san, loša prehrana, izostanak gratifikacije, izrazita kompetitivna atmosfera (albumi i pjesme se “moraju prodati”), pritisak da se bude savršen, velike emocionalne turbulencije od obožavanja publike do obezvrijeđivanja, neredoviti honorari mogu biti faktori razvoja depresije (namjerno nisam spomenuo uzimanje alkohola i droga jer ne vjerujem da muzičari kao zasebna skupina piju više nego, na primjer, bauštelci ili pružni radnici).

foto: Richard Jaimes (Unsplash)

Depresija je prepoznata u očima Svjetske zdravstvene organizacije kao “prehlada 21. stoljeća” (očekuje se da će biti druga najdijagnosticiranija tegoba), no isto tako veliki su pomaci učinjeni u poboljšanju tretmana, i u vidu poboljšanja psihoterapijskih postupaka i u vidu bolje dijagnostike, kao i bolje medikamentozne terapije. Polako se skida stigma sa psihijatrijskih pacijenata – mozak je materijalni organ kao i želudac, bubreg ili pluća i koji može imati svoje disfunkcije kao što ih može imati želudac, bubreg ili pluća.

Budite dobri jedni prema drugima jer nikome na čelu ne piše da je depresivan.

Muziku podržava