Suma: “Svijet treba novu riječ za humanost”

Švedska sludge/doom metal skupina Suma nakon osam godina izbivanja ponovno se vraća u Zagreb, 8. studenog.

Bučni i teški, gotovo obredni koncerti, sludgerski riffovi i hipnotizirajući vokali, samo su neki od razloga zbog kojih svakoga dana stječu sve više i više pratitelja.

Nakon tri izvrsna ‘full-lenght’ albuma, od kojih je “Let The Churches Burn” stekao gotovo kultni status, bend je ove godine, nakon poduže pauze izbacio i četvrto studijsko izdanje “The Order Of Things“. Upravo je novi album razlog njihove turneje i novog dolaska u Močvaru, gdje smo ih već gledali 2004. godine sa sunarodnjacima – bendom Disfear.Pred njihov masivni zvučni napad dobili smo priliku razgovarati s Rickom Palmerom, velikim glazbenim filozofom i članom Sume koji je zadužen za sampleove i buku.Šest godina je prošlo od albuma “Ashes”. Što se događalo u međuvremenu?
Puno toga se odvijalo otkako je “Ashes” objavljen. Nešto od toga je bilo razlog zbog čega se njegov nasljednik čekao toliko dugo, počevši od pothvata osobne prirode, odlaska našeg vokala Jovana i još dvoje djece u obitelji. Ali tu smo cijelo vrijeme, bili smo nekoliko puta po Europi, izbacili neka izdanja i sada imamo nekolicinu pjesama za nadolazeće splitove i kompilacije.Kako se osjećate sada kada ste napokon izbacili “The Order Of Things”? Smatrate li da je ovo, uz sve ostale stvari koje su se dogodile, novi početak za bend?
Ne, nije uopće, u pitanju je prirodni nastavak, novi korak u našem razvoju, i kao što sam rekao, nikada nismo nestali. Samo nam je trebalo dugo vremena zbog života i svega što dolazi s njim. Sve te životne okolnosti su razlog zbog kojih nismo mogli ići na turneje onoliko koliko smo i navikli. Očarani smo stalnom bujicom ljudi koji nas svakoga dana otkrivaju usprkos činjenici da nismo šest godina izbacili album. Slatko je za vidjeti toliko novih lica svakoga puta u gradovima u kojima smo već imali prilike svirati. Izvrsno je što smo ponovno ‘na cesti’, sada s ovim albumom! Odlično se osjećamo sada kada je napokon vani! Uzbuđeni smo baš kao što se i ostali ljudi čine. Ponosni smo zbog toga kako je sve ispalo sada kada ga napokon imamo u rukama… iz naših umova do vaših osjetila.

Što se krije iza naslova?
Naslov je bio s nama od trenutka kada smo snimili “Ashes”, kada smo ga smislili i postavili prvu skicu manifesta Reda. “The Order Of Things” je sve što je, što je bilo i što će biti, neizbježna beznačajnost ljudske vrste u kontekstu vremena i neizmjernih sila Majke Prirode. Živjeti na granici uništenja i među prijetećim opasnostima za našu delikatnu okolinu je nešto što je prisutno u svijetu kakvog ga poznajemo.

Sve na ovom svijetu stremi prema kaosu i da nema određenih zakona prirode na kugli zemaljskoj, koju nastanjujemo u ovom trenutku, stvari bi izgledale u potpunosti drugačije. Ljudska vrsta kvari ravnotežu univerzuma, i naravno ne želi da se to mijenja iz jasnih razloga, ali u isto vrijeme nisu spremni napraviti potrebne promjene. Postavlja se pitanje tko će pobijediti?

Jeste li ovoga puta kreativnom procesu pristupili na drugačiji način? I što vas je inspiriralo kada ste pisali ove tekstove pjesama?
Pristupili smo pisanju iz nešto drugačijeg kuta, drugog načina razmišljanja ovoga puta i inkorporirali više u neke dijelove našeg zvukovlja. Inspiraciju za tekstove crpili smo iz posljedica koje su povezane s time što previše ljudi ne znaju razmišljati sami za sebe te dopuštaju svojim takozvanim vođama da siluju i haraju, odnosno da čovječanstvo vode u bespovratnu propast.

Homo sapiens, vrsta s najrazvijenijim mozgom na ovoj planeti, usmjerava svoje odvratno ponašanje prema svojoj majci kroz nemar i oskvrnuće, ali i prema jedni drugima te životinjama. Trebamo novu riječ za humanost.

Zbog čega je Jovan odlučio otići iz benda i kako se osjećate sada kao kvartet?
Životne okolnosti, ima svoju obitelj, a tu je i njihov posao, pa je odlučio da je došao kraj i da će se fokusirati na druge stvari. S vremena na vrijeme nas posjeti i druži se s nama kada imamo probe. Nema prevelike razlike sada kada nas je samo četvero jer je posljednjih nekoliko godina, prije nego što je Jovan otišao, nas četvero imalo je probe, a on je odradio vokale kada bi pjesma u pravilu bila gotova. Na takav način smo funkcionirali. On je naš brat, prošli smo odlično putovanje skupa i neizmjerno ga volimo.

Reci nam nešto o procesu snimanja u SAD-u, kako je bilo raditi s producentom kao što je Billy Anderson?
Kao i obično, bilo je izvrsno ponovno raditi s Billyem, i bila je to jako slatka odluka da radimo u Portlandu. Ovoga puta je imao priliku izabrati studio koji bi nama i njemu bio od koristi. Našli smo ga u The Hallowed Halls i ostatak odradili kod Billya, gdje smo također odsjeli. Jako smo se dobro proveli i zaista je zabavno družiti se s njim. On nam je također kao brat i jako ga volimo.

Tom G. Warrior (Triptykon, Celtic Frost, Hellhammer) vas je 2010. pozvao na Roadburn u sklopu njegovog eventa “Only Death Is Real”…
Odlično nam je bilo tamo, prava drobilica od nastupa. Prostorija je bila krcata i ljudi više nisu mogli ući. Puno je vremena prošlo od toga, tako da su i sjećanja malo u maglici. Jako lijepo od Toma što nas je pozvao. Lijepa su to vremena bila.

S ovim DIY pristupom, koje su pozitivne i negativne strane kada dođe vrijeme za bookiranje nastupa i izdavanje muzike?
Bookiramo većinu naših turneja otkako smo krenuli s time i stvari za sada dobro funkcioniraju. Ali postoje problemi s isplatom, hranom, kao što je serviranje osam krumpira za devetero gladnih ljudi, a i mnogo puta smo spavali na benzinskim crpkama, u zahodima, kombijima, van kombija, ispod kamiona, na podovima… Ali osim smanjenih šansi za sviranjem na festivalima, zapravo i nema nekih negativnih stvari dok se o ovome brinemo sami.

Počeli smo od nule, naučili mnogo toga usput, organizirali vlastite turneje i upoznali ljude. I onda smo radili još više turneja… I više, upoznali još više ljudi koji su nam željeli pomoći. Ovo je zadnja turneja koju bookiramo sami, jer smo nedavno počeli raditi za nizozemsku booking agenciju Doomstar Bookings radi budućih pothvata. Jako dobri momci.

Kada sami izdajemo naše albume, od negativnih stvari tu je njihova dostupnost zbog nedostatka distribucije i marketinga. Ali dobro ih prodajemo na našim turnejama, mogli su se nabaviti i putem mailordera i distroa, a zadnjih godinu dvije i putem našeg Bandcampa. Pozitivne stvari su te da možeš zadržati sav novac za sebe i uložiti ih u stvari koje zanimaju bend. Tako da smo krenuli s četiri etikete za izdavanje našeg novog albuma, Argonauta Records u Italiji, Throne Records u Baskiji, Init Records u SAD-u i Tartarus Records u Nizozemskoj. Odlični izdavači vođeni od strane zakon ljudi, oni su naša braća i jako ih volimo.

Koje bendove preslušavate u posljednje vrijeme?
Postali smo dosta loši kada je riječ o preslušavanju novih stvari i često se ponovno vratimo poslasticama, a u posljednje vrijeme ovo nam se vrti po glavama: Creedence Clearwater Revival, The Black Heart Procession – “Six”, Non Phixion – “The Future Is Now”, Unsane, Brujeria – “Matando Güeros”, Geto Boys, Leonard Cohen, Cappadonna – “The Pillage”, Tad … I novi album Neurosisa.

Znam da imate posebnu vezu s našim hrvatskim bendovima Stonebride, Chang Ffos i Bastinado. Što vam je ostalo u sjećanju od druženja s njima na turnejama, ali i s koncerata u Zagrebu?
Ne puno toga (smijeh), osim dugih vožnji, nespavanja, smijanja i super provedenog vremena. Upoznali smo ih prvi puta 2004. kada su nam organizirali nastup u Močvari zajedno s drugim švedskim bendom, Disfear. Istog trena smo se sprijateljili i počeli pomagati jedni drugima s bookiranjem, nakon čega smo, godinu dana kasnije, krenuli na zajedničku turneju… I godinu nakon toga. Zajedno smo posjetili većinu mjesta u Europi… Postoji i fotka.

Jedna od uspomena s jednog od nastupa u Zagrebu, točnije iz KSET-a – pretpostavljam da je netko u klubu pomislio da je naša svirka gotova jer je usred pjesme upalio svjetla. Svi u klubu su se istoga trenutka okrenuli iza i pokazali liku srednjaka. To je bilo odlično. Toliko dragih i urnebesnih trenutaka smo proveli s dušama iz Chang Ffosa, Bastinada i Stonebridea. Oni su nam poput braće i jako ih volimo.

Počela vam je europska turneja. S obzirom da se napokon vraćate u Zagreb, što ovoga puta spremate?
Masivni zvučni napad koji će vas povesti na putovanje kroz mjesta koja ste sakrili zbog vlastite mentalne i fizičke dobrobiti. Taj osjećaj vas neće napustiti sve dok vas mi ne pustimo. Nuspojave bi u narednim tjednima mogle uključivati živopisne i izobličene ‘flashbackove’. Budite spremni.

Zauzvrat se nadamo da će se svi naši prijatelji, svi ljudi iz starih dana i svi vi tragači za uzbuđenjima, pojaviti na našem koncertu.

Što će se dogoditi kada sve crkve budu spaljene do temelja?
Taj pepeo će biti odnesen kada se Majka Zemlja riješi raka i zaliječi rane koje je na njoj ostavio. Štogod da se izgradi na tom mjestu bit će samo trag druge izumrle vrste koja je ime dobila od Tellus (op.a. Majka Zemlja). Ne postoji nada. Ali dječji vrtić bi bio zgodan na tom mjestu, uz groblje. Činjenice života.

Za kraj, kakvu poruku imate za hrvatske fanove?
Jedva se čekamo vratiti, prošlo je previše vremena… i vraćamo se na mjesto našeg prvog koncerta u Zagrebu. Ovo će biti ubojica! Pobrinite se da uzmete set za preživljavanje jer će na vašem području, 8. studenog, doći do jake seizmičke aktivnosti. Pridružite se ovom napadu!