Stefan Weinerhall (Falconer): “U tekstovima nastojim realno prikazati povijest”

1118

Švedski metal ‘ratnici’ Falconer nesumnjivo predstavljaju jedan od najzanimljivijih bendova na power metal sceni, koji svakim albumom svoj zvuk dovode na viši nivo, čak i u vrijeme kada power metal svakodnevno gubi na popularnosti.

Falconer se izdignuo iz pepela Mithotyna 1999. godine, zadržavši pritom njegovu epičnost i dodajući sada već prepoznatljiv clean vokal.

Od tada je bend snimio šest albuma, uglavnom dobro prihvaćenih i od strane publike i od kritike. Falconerovi tekstovi, koji su se od samih početaka uklapali u tipični sliku o power metal tekstovima kao viteškim sagama, s vremenom su nadišli sve ‘šablone’, da bi album “Grime vs. Grandeur” (2005.) konačno donio potpuno nove, suvremenije teme.

Međutim, to je, uz promjenu vokala, bio loš potez za bend. Vrativši se na stari put prošlim albumom “Northwind“, članovi Falconera snimili su i svoj najnoviji uradak “Among Beggars and Thieves“.

Objavljen u kolovozu, taj je album i s tekstualne i s glazbene strane dokaz kako Falconerovo vrijeme tek dolazi, što je bio dovoljan razlog za razgovor s gitaristom i mastermindom benda, Stefanom Weinerhallom

Muziku podržava

Pozdrav Stefane! Falconer je nedavno objavio šesti album, “Among Beggars and Thieves”. Kakvi su prvi dojmovi?
Pozdrav! Rekao bih da su prvi dojmovi dosta dobri. Neki ovaj album uspoređuju s našim prvijencem, “Falconer”, dok ga drugi smatraju njegovom potpunom suprotnošću. Sve u svemu, do sada nisam pročitao ništa što nisam očekivao.

Ima li ikakvih promjena u zvuku?
Da, rekao bih da je novi album nešto brži, ali i progresivniji od prošlog, “Northwind”. To je album u kojeg se lakše može uživjeti i koji ima više ‘instant’ hitova, dok je novi više ‘tricky’, treba vremena da se ‘probavi’. No rekao bih da će upravo iz tog razloga imati dužu trajnost.

Album je konceptualan, govori o poteškoćama u životu srednjovjekovne Švedske. Stoga pretpostavljam kako su tekstovi ponovno više povijesni.
Osobno ne bih ovaj album nazvao konceptualnim, iako si u pravu što se tiče tematike. Pojam konceptualnog albuma više me asocira na nešto što rade prog bendovi, a ja želim raditi albume koji će biti slušljivi i bez detaljne analize tekstova.

Što se tiče tekstova, i na prošlim se albumima većinom radilo o životu običnih ljudi, umjesto o vitezovima u sjajnim oklopima i nevinim djevama. Razlika je u tome što smo te teme sada produbili i bazirali se na Švedsku.

Možeš li malo prokomentirati neke tekstove?
Ne bih posebno izdvajao niti jednog; neke su pjesme napisane prema istinitim događajima, dok druge samo opisuju spomenuto povijesno razdoblje. Neke od tema su položaj robova u 11. stoljeću, život prosjaka koji luta ulicama, borci za slobodu u 15. stoljeću ili progoni i spaljivanje vještica u Švedskoj.

Povijest je za mene vrlo zanimljivo područje i u tekstovima ju nastojim prikazati što realističnije.

Što se tiče naslova albuma (‘Među prosjacima i lopovima’), opisuje li on dobro situaciju u srednjovjekovnoj Švedskoj?
U neku ruku da, jer za široke slojeve društva o kojima mi pjevamo to se doba zbilja može opisati kao ‘dark ages’.

Falconer je do ovog albuma napravio tek nekoliko pjesama na švedskom. No na novom albumu na švedskom su tri pjesme te jedna bonus pjesma. Kako to?

To zbilja ovisi o glazbi. Ako glazba zvuči skandinavski, pokušavam pisati tekstove na švedskom, kako bismo dobili jedinstvo riječi i zvuka. Od početaka smo na švedskom radili tradicionalne folk pjesme.

Možemo li u budućnosti očekivati čitav album na švedskom?
Zašto ne? Sve je moguće, no ništa ne obećavam.

Čini mi se da je zvuk na novom albumu više nadahnut srednjovjekovnom glazbom nego što je to bio slučaj na prijašnjim radovima?
Da, ovo je jedan od onih skandinavskih albuma i za neke smo dijelove dosta koristili tradicionalnu glazbu, a mislim kako to i odgovara njegovoj tematici.

Što planirate sada kada je novi album objavljen?
Turneje, kao i obično, neće biti, a sljedeće bismo godine trebali svirati na nekoliko festivala.

Kritika vas je uvijek manje-više voljela, jer uvijek ste nadilazili ‘klišeiziranost’ power metal bendova. Danas power gubi na popularnosti, pa kakvo je tvoje mišljenje o toj sceni? Slušaš li power i privatno?

A tako, power više nije popularan?! Eto, sada vidiš koliko pratim današnju scenu! Slušam power, ali još uvijek je 9 od 10 bendova koje volim iz 70-ih i 80-ih godina. Iskreno, privatno sve manje i manje slušam glazbu.

Pjevač Mathias s bendom je opet u posljednje tri godine. Kakvo je bilo razdoblje u kojem je pjevao Kristoffer?
Kristofferov se glas jako razlikovao od Mathiasovog. Koliko god nam se tada činilo kako je on bolji izbor za bend, publika se zapravo nikada nije naviknula na njega.

Kako doživljavaš dosadašnji uspjeh Falconera?
Smatram kako smo puno napravili, jednostavno sam zahvalan na svemu.

0 Shares
Muziku podržava