Piratstvo je izazov a ne problem – poručuju Britanci

    3055

    Početkom veljače Zagreb je posjetio Theo Blackwell, direktor odnosa s javnošću Britanske diskografske industrije (BPI), kako bi prisustvovao proslavi 50 godina stvaralačke industrije u Britaniji pod nazivom ‘Love and Money’.

    Odlična prilika za saznati iz prve ruke kako bi trebalo biti posloženo jedno glazbeno tržište.

    Za ‘okruglim stolom’ s hrvatskim glazbenim djelatnicama i onima koji prate i vrte se oko glazbe u nas, predstavio je kako funkcionira britansko glazbeno tržište i industrija, kako se bore protiv piratstva i naravno iznio masu vrlo preciznih i opširnih podataka o stanju glazbe na vrlo moćnom britanskom tržištu. A uspio je i uhvatit srž naših problema…

    Muziku podržava

    Prije nego krenemo u intervju, jeste li znali da Britanci imaju 70 legalnih servisa za download? Više od ijedne druge države. Probajte se sjetiti koliko ih imamo mi, te koliko ih koristite.

    Iako je ovo pitanje trebalo biti posljednje, moram ga postaviti odmah na početku. Imate li neki savjet za hrvatsku industriju, nakon što ste evo sada čuli naše probleme?
    Morate istražiti zašto ljudi misle da je riskantno uložiti u hrvatsko tržište ili je stvar u tome da je hrvatsko tržište premalo. Morate vidjeti stanje na nekom sličnom tržištu i usporediti. Mislim da je problem u spoju izvršenja zakona, primjeni novih zakona koji se moraju napraviti i ekonomije, a vjerojatno je prisutno i pitanje politike.

    Idemo na Otok. Koliki udio na britanskom tržištu nosi glazbeni biznis?
    Glazba je dio stvaralačke industrije koja uključuje još i izdavaštvo, televiziju i film. Mi smo ih spojili sve zajedno, i oni čine 8% BDP-a. Cijela naša kulturna aktivnost i industrija su u tih 8%, što je zapravo visoki udio.

    BPI često iznosi statističke i druge podatke o prodaji i stanju na glazbenom tržištu u javnost. Koliko je bitno da javnost bude upoznata s tim podacima, bez obzira što brojke možda ne idu industriji u prilog?
    Jako je važo biti jasan, jer vlada želi znati kako se troši novac. Mi jako puno istražujemo tržište i izdajemo što šire informacije. Statistike se mogu interpretirati na razne načine ali ako ideš nešto dokazivati nekome moraš imati dobre, objektivne dokaze. Naprimjer prodaja albuma pada ali zato prodaja singlova raste, i netko će pitati ‘zašto’?, a to ovisi od žanra do žanra.

    Nama je veći i bitniji problem ilegalni download muzike, jer 6 milijuna ljudi u Velikoj Britaniji godišnje skida muziku i ne daje za to niti novčića. To je 1,2 milijardi pjesama godišnje. Ako napravite stup CD-a sa svim tim pjesmama, a da je na svakom CD-u po deset pjesama, ići će do kraja zemljine atmosfere i doći do početka svemira. Nama je to izazov, a ne problem zapravo.

    Ulaže li BPI u marketing i oglašavanje glazbene industrije kao takve?
    Naš glavni događaj je BRIT Awards koje su fantastična vježba u marketingu. Ulažemo u kampanje poput ‘Music Matters‘ koja ljudima govori zašto treba ulagati u glazbu i nove talente. Ono što želimo je napraviti, web-stranice s legalnom glazbom tako da kad netko kupi pjesmu nekog izvođača odmah ga i podržava u tome, umjesto da samo uzimaju njegovu glazbu i misle da ga tako podržavaju. To pokušavamo s našim kampanjama.

    Industrija ne može samo reći vladi ‘promijenite zakon i učite ljude zakonu’ jer ne možemo se natjecati protiv ilegalne besplatne glazbe. Moramo pokazati ljudima trud i kreativnost koji su uloženi u takav posao. Tako će ljudima glazba biti karijera, a ne samo neki hobi sa strane.

    BPI je osnivač BRIT Awardsa, možete li mi reći kako je sastavljen žiri te nagrade?
    To nije samo skupina ljudi iz diskografskih kuća, zapravo ima 1200 ljudi koji glasuju. Ima glazbenika, glazbenih kritičara i ljudi iz glazbene industrije. Znači to je spoj ljudi koji žive od glazbe i ljudi koji ulažu u glazbu. Sama dodjela nagrada je poseban dan u godini kada slavimo britansku kulturu. Naravno podržavamo i manje, nezavisne dodjele nagrada, koje imaju veze s glazbenom industrijom.

    Digitalno doba je odavno zavladalo, ali i dalje postoji potreba publike za CD-ima, LP-ima… Kako vidite budućnost glazbe? Na kojim medijima ili formatima ćemo je dobivati?
    Povezanost formata ili onoga što kupujete je vrlo kompleksna. Ljudi sada mogu kupiti sve po narudžbi. Iako imate jaku povezanost rock glazbe i albuma, za što se nadam da će potrajati, popularna glazba poput popa i R&B-a koja sve više dolazi u download-singlovima brzo zauzima primat. Digitalna glazba i skidanje muzike s Interneta će bez sumnje biti u budućnosti najjači izvor za potrošače.

    Imamo i cijelu generaciju djece koja nikad nisu vidjela LP. Mislim da je samo pitanje vremena kada će download biti jedini izvor. Zato je bitno da sad sve napravimo kako treba.

    Pirati u muzici – kako se boriti protiv toga?
    Ako ljudi ne mogu nešto naći na legalnom servisu radit će to ilegalno. Vjerujem kada bi ljudi u Hrvatskoj dobili šansu ‘nagraditi’ svoje omiljene izvođače za njihov rad da bi to i učinili. Mora se potaknuti ljude da se bore protiv piratstva, a također mora postojati i određena kazna za to, jer ljudi koji to rade krše zakon. Kakve to veze ima sa slobodom slušanja glazbe ako preko toga ljudi uzimaju puno novaca koji nisu njihovi?!

    Francuska vlada je naprimjer dala novac da se ljudima osigura besplatni download, ali je i s druge stane jako pooštrila zakone protiv onih koji to rade nezakonito.

    Zatim treba naglasiti da presnimavanje muzike (‘home taping’) i downloadanje nije isto. Presnimavanje s LP-a na kazetu, kada to radiš kod kuće traje nekih 45 minuta, dok u jednom satu možeš downloadati tisuće pjesama. Ljudi misle da je ‘home taping’ i skidanje s Interneta isto, ali kada skidaš s Interneta to možeš napraviti u sekundi i možeš skinuti jako puno podataka. Potpuno je ludo kada kažu da je to ista stvar.

    Kako surađujete s YouTubeom, SoundCloudom i sličnim servisima?
    Vrlo dobro. Ako se s novim tehnologijama pruža usluga slušanja muzike uz legalnu dozvolu to je ok.

    0 Shares
    Muziku podržava