Glazbenicima se srušio prihod – to znaš prije nego što si i počeo čitati ovaj članak i neću o toj temi dodatno ‘trabunjati’. Ipak, sada dobivamo jasnu sliku epidemije koja je pokosila domaću glazbenu industriju te u kojim razmjerima. Od 1. siječnja zaključno sa 31. kolovoza, služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja zabilježila je velik pad prodaje licenci za javnu izvedbu i priopćavanje. To je pad prihoda od čak 43 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Tko je sve pogođen, što kažu brojevi?
Koncerti popularne i ozbiljne glazbe, zabavne priredbe (natjecanja, prezentacije, revije i svečanosti) kinematografi, poslovni subjekti (hoteli, ugostiteljski objekti, klubovi i sl.) te radijske i televizijske postaje koji koriste glazbu radi poboljšanja poslovnih rezultata.
Tko su manje očiti izvori koji su doprinijeli tolikom padu?
Glazbena industrija je opasno uzdrmana. Pogođeni nisu samo oni ‘očiti’ izvori prihoda – koncerti i festivali. Velik pad je dodatno i iz razloga što su zatvarani hoteli, teretane, klubovi, barovi i restorani – koji kroz plaćanje “mehaničkih” prava indirektno hrane glazbenike.
Nestabilna budućnost
Teško je, pa zapravo i nemoguće reći koliko će još dugo aktualna kriza podapinjati nogu koncertnoj, pa i cijeloj glazbenoj industriji. Kao ‘izvor optimizma’ ističe se rast prihoda od digitalnih servisa kao što su YouTube, Deezer i Spotify, što je opet daleko od stvarnosti.
Pod prvo – samo najveći glazbenici – dakle tek šačica njih – zarađuje iole pristojan iznos putem streama na digitalnim platformama. Pod drugo – to se opet odnosi samo na one koji spadaju u uži pojam glazbene industrije – jer osim ovih prihoda, najveći dio prihoda je od evenata. Na umu treba imati da hrvatsku event industriju čini više od 2000 poslovnih subjekata s više od 12000 zaposlenih stručnjaka koji marljivo rade svoj posao ‘iza zavjese’, a većina njih je preko noći ostali bez posla.
