Iako je veliki broj bendova oduvijek nastojao kombinirati black metal, koji je izvorno trebao biti izraz glorifikacije iskonskog poganstva i same prirode s elementima narodne glazbe kako bi se najbolje postignulo jedinstvo spomenutog, tek su rijetki u okviru toga uspjeli izgraditi vlastiti, unikatni glazbeni stil.
Već prvim albumom, “Zîrnindu-Să” (1996.), objavljenom godinu dana nakon nastanka benda pod imenom Wiccan Rede, rumunjski bend Negura Bunget privukao je pozornost europske black metal scene, stapajući u svojoj glazbi surovi BM zvuk s mističnom atmosferom rodne Transilvanije, čija se burna, toliko puta umjetnički opjevana prošlost pokazala kao idealna inspiracija za stvaranje jedinstvene mračne metal glazbe. 
Upravo je poseban, atmosferičan zvuk ono što je ovaj bend svrstalo u redove prvaka današnje underground BM scene, no jednako tako, jedan od njegovih ključnih elemenata je i specifično ‘naginjanje’ post-black izričaju.
Veliki napredak bio je očit već na EP-u “Sala Molksa” (1998.), a najviše na albumu “Măiastru Sfetnic” (2000.), odlično prihvaćenom od strane kritike i publike. Iste godine objavljen je EP “From Transylvanian Forest“, da bi dvije godine poslije na albumu “‘n Crugu Bradului“, kroz samo četiri pjesme, bend predstavio još kompleksniji zvuk.
Konačno, Negura Bunget vrhunac dostiže svojim najrazrađenijim albumom “Om” iz 2006. Kao suprotnost mnogim BM bendovima čiji se zvuk temelji na efektnim, no jednostavnim riffovima koji se ponavljaju kroz pjesmu, “Om”, objedinjujući najbolje s dotadašnjih albuma benda, donosi složene, progresivne dionice, snažno protkane zvukom mnogih tradicionalnih instrumenata.
Sve to zajedno rezultiralo je visokim ocjenama u svim prestižnijim europskim časopisima, među kojima se posebno ističe drugo mjesto na ljestvici najboljih albuma u 2006. godini prema izboru kultnog britanskog časopisa Terrorizer.
Nedavno, točnije 18. listopada u Sisku, Negura Bunget je po treći put hrvatskoj publici pružila večer kakvu se ne zaboravlja, jer glazba ovoga benda odvodi slušatelja s onu stranu svih poznatih, osjetilima dokučivih glazbenih i spiritualnih dimenzija.
Bila je to i savršena prigoda za razgovor s leaderom i jednim od osnivača benda; čovjekom čija je virtuoznost bitna sastavnica Negurinog zvuka, bubnjarom Negruom.
Pozdrav Negru! Možeš li mi, ukratko, reći nešto o bendu?
Neguru Bunget osnovao sam s pjevačem Edmondom Karbanon, koji je tada i svirao gitaru i radio klavijaturističke aranžmane, početkom 1995. godine pod imenom Wiccan Rede. Dvije godine poslije pridružio nam se Sol Faur kao gitarist.
Na live nastupima pridružuju nam se još i Inia Dinia kao klavijaturistica, Arioch kao basist, Ageru Pamintului na udaraljkama, ksilofonu i flauti, te Alin Drimus, također na flauti, a do sada smo održali oko 250 koncerata.
Je li Rumunjska 1995. godine imala ikakvu black metal scenu? Kako je bilo tada osnovati bend?
U vrijeme kada smo počinjali, termin ‘black metal’ u Rumunjskoj je još uvijek zvučao kao nešto pomalo egzotično. Međutim, to je bila glazba koju smo slušali i živjeli i stoga je oformljivanje benda za nas bilo prirodan korak.
Na neki način, bili smo jedni od začetnika domaće BM scene. No, na naš zvuk nije utjecao samo BM, već i bendovi kao što su Opeth, Cynic, Death Can Dance…
Kakva je rumunjska metal scena danas?
Moglo bi se reći kako je danas stanje prilično dobro. Na sceni je nekoliko dobrih bendova, održava se nešto koncerata, međutim infrastruktura nije toliko dobra.
Nedostaje klubova u kojima bi se sviralo i časopisa koji bi promovirali metal, ali čini mi se kako se sve razvija u dobrom smjeru.
Kako bismo mogli prevesti termin ‘Negura Bunget’?
Negura Bunget je termin koji je više simboličan i dosta se teško prevodi. Opisno otprilike znači ‘tamna magla iz guste, duboke mračne šume’. Obje riječi dolaze iz najstarijeg tračkog dijalekta, koji je bio osnova za razvoj rumunjskog jezika, a koji sadrži devedesetak riječi koje se pretežno tumače simbolički, što je i logično budući da su se koristile u obredne svrhe.
Za nas ovaj termin znači svojevrsnu povezanost s našim spiritualnim naslijeđem i poviješću. Također, dobro opisuje atmosferu koju nastojimo ostvariti u našim pjesmama.
Spominješ atmosferu u pjesmama. Koliko vam je ona važna?
Mislim kako je najvažniji element u našoj glazbi balans između agresivnosti i atmosfere. Atmosfera u našoj glazbi vuče korijene iz rumunjske povijesti, koja je rezultirala specifičnim mentalitetom.
U tom kontekstu treba promatrati i našu prirodu. Možda je to pomalo paradoksalno, no dok u inozemstvu postoji mnoštvo bendova koji se na ovaj ili onaj način bave Transilvanijom, na našoj sceni zapravo nema mnogo bendova koji su zainteresirani za isto. No, to je naša ostavština s kojom smo bliski. Mislim kako se ona posebno dobro može izraziti klavijaturističkim dionicama i zvucima narodnih instrumenata.
Kako bi zapravo opisao vaš glazbeni izričaj?
Pa svakako je riječ o black metalu. Mislim kako bi svatko tko sluša našu glazbu trebao sam odrediti što još sadrži naš zvuk, odnosno jesu li u pitanju folk elementi, psihodelija ili pak ambijentalna glazba.
Koje tradicionalne instrumente koristite?
Koristimo ih dosta: razne vrste drvenih puhačkih instrumenata, primjerice rog i flaute, te razne vrste udaraljki. Važan je i ksilofon, koji nije toliko nepoznat, a daje prekrasan zvuk.
S vremenom smo sve više i više uklapali ovakve instrumente u svoju glazbu; to je jednostavno bilo logično s obzirom na sam koncept našeg zvuka.
Od Negurinog posljednjeg albuma prošle su dvije godine. Kada možemo očekivati neko novo izdanje?
Novi album bismo trebali objaviti sljedeće godine, nakon čega će uslijediti koncerti i nastupi na festivalima. Neprestano radimo na novim materijalima, međutim treba dosta vremena da album bude finaliziran. Još ništa nije završeno i u ovom trenutku ne mogu reći ništa o naslovu albuma i sličnome.
O čemu govore vaši tekstovi i što znače naslovi albuma?
Teme pjesama variraju od albuma do albuma, koje uvijek nastojimo učiniti konceptualnima. Uglavnom se radi o spiritualnosti i prirodi, a s tim su ponekad povezani i lokalni utjecaji, kao što su priroda i povijest.
Što se tiče naziva naših albuma, navest ću samo neke. “n’ Crugu Bradului” je primjerice termin koji se otprilike može protumačiti kao ‘kroz dubinu šume’, dok je “Om” rumunjska riječ za čovjeka.
Kad već govorimo o tome, jesu li ti određeni album ili pjesma posebno dragi?
Da, naš zadnji album “Om” za mene je poseban. Mislim kako se to ne mora posebno objašnjavati… Meni najdraža pjesma s tog je albuma. To je “Hora Soarelui”, pjesma koja sadrži dosta tradicionalnog rumunjskog zvuka.
Rumunjska je zemlja burne i zanimljive nacionalne povijesti, da spomenem samo romanski period i vampirizam. Kako je to utjecalo na vašu glazbu?
Pa, svakako je dosta utjecalo, međutim, ne na način koji bi većina slušatelja očekivala. Mi ne prikazujemo povijest kao skupinu činjenica, ne bavimo se onim vanjskim i očitim, već tražimo spiritualnu, skrivenu, možda i nedokučivu pozadinu svakog događaja.
Sviraš i u projektu koji se zove Din Brad. O kakvoj se glazbi ovdje radi?
Din Brad nije baziran na metalu, već je riječ o mom pogledu na tradicionalnu rumunjsku glazbu. Projekt kao ideja postoji još od 2002. godine, međutim, tek je nedavno uistinu zaživio.
U njemu, slično kao i u Neguri, nije bitna samo glazba, već i narodna mudrost i sve ostalo što se nalazi u njenoj pozadini. Nadam se kako će prvo izdanje Din Brada ugledati svjetlo dana u proljeće iduće godine.
Pokrenuo si publikaciju nazvanu ‘Negura – Central European Ideological Magazine’. Možeš li mi reći nešto više o tome?
Do sada su objavljena četiri broja, a nadam se i petome. Potrebno je dosta vremena kako bi se jedan broj dovršio. Trudim se da časopis u tiskanom obliku izlazi što redovitije i da sve ne ostane samo u obliku web-zinea.
Do sada smo, primjerice, imali intervjue s bendovima kao što su Emperor, Cruachan, Thyrfing… No jednako su tako važni i tekstovi o drevnim religijama, mitologiji i povijesti.
Čime su još, osim glazbom, zaokupljeni članovi Negure Bunget?
Pa, zapravo smo svi jako koncentrirani na Neguru i svu svoju snagu ulažemo u bend i glazbu općenito. Izuzev projekta kojeg sam spominjao, ne sviramo u nikakvim drugim bendovima. Osim toga, posjedujemo studio te mali distro.
Nitko od nas nema stalni posao, doslovno živimo od glazbe, što je ponekad vrlo teško, ali moguće ako to stvarno želiš.
