Jedan od najvećih kantautora svih vremena, Elvis Costello, nedavno je bio prisiljen otkazati svoje koncerte. U priopćenju je naglasio da je otkazivanje koncerata posljedica bolesti te je naveo neke podatke o svom zdravlju kako su se tegobe pojavile i kakve su liječničke preporuke. Costello je odlučio biti vrlo otvoren spram svojih tegoba, ali i da nije – na to ima pravo. Svatko od nas ima izbor svome šefu reći od čega točno boluje. Može – i ne mora, poslodavac u načelu ne mora znati zbog čega mu je radnik na bolovanju. Nekome bi bilo teško o tome pričati u javnosti – i to treba poštovati. U pravilu, bolest spada u domenu privatnosti.

Što se tiče privatnosti, nedavno je stupila na snagu Opća uredba o zaštiti osobnih podataka, poznata po 4 slova: GDPR. Svi se sjećamo one dosadne rabote “sve vas potvrđujem, šaljite mi i dalje promo mailove i ne spamate me” kampanje kad je implementirana GDPR krajem svibnja ove godine. Svatko od nas je, ako je htio i dalje primati obavijesti, morao posebno opet odobriti da može primati mailove. Po GDPR svaka osoba ima “pravo na zaborav”, odnosno, da se u načelu svi podaci o toj osobi mogu obrisati.

Muziku podržava

A onda imamo slučaj Milana Mladenovića i Margite Stefanović. Oni su prevelike stvari i iznimna djela učinili da bi se njihovi podaci mogli “samo tako” obrisati. No, njihov životni stil često je bio meta tabloida, spekuliranja dijagnozama, pa čak i otvorenog iznošenja dijagnoza u javnosti. U cilju da se bilo kakvim lažima stane na kraj, 2012. se u Hrvatskoj (nešto ranije u Srbiji) ukazala knjiga “Osećanja. O. Sećanja” autorice Lidije Nikolić koja govori o životu Margite Stefanović. U toj je knjizi naveden faksimil Margitinog liječničkog nalaza, a jedan je drugi nalaz prepričan kao priča (spominjem najupečatljivije primjere).

Namjera je bila: evo vam dokaz, pobijte ga ako imate čime. Smatrao sam tada, a to smatram i sada da je to pogrešan pristup, jer Margita Stefanović se ne treba braniti od javnih iznošenja dijagnoza dokazivanjem ili opravdavanjem, već se treba postaviti pitanje: tko je dao odobrenje da se to objavi? Naravno da je mučno gledati kako se razni mediji natječu tko će objaviti senzacionalnije štivo o Margiti i Milanu, no iznošenje prave i točne dijagnoze je po mom mišljenju nagrađivanje naklapanja i gašenje vatre benzinom. Efikasniji pristup bi bio da svaki medij koji krene sa svojim stvaranjem hipoteza o zdravstvenom stanju treba priupitati: “Odakle vam pravo da se ti podaci objavljuju ili da ih interpretirate?”, i ponadati se da će institucije učiniti “nekakav posao”.

Magi, Kao da je bila nekad
foto: Muzika.hr

Priča o liječničkim nalazima se nastavila. Nedavno objavljena knjiga o Margiti Stefanović “Magi: kao da je bila nekad” autora Dušana Vesića donosi podatke koju je šifriranu dijagnozu dobila u jednom dijelu života i također se služi podacima dobivenih iz liječničkih nalaza, odnosno čak ih se citira kao referencu iz knjige “Osećanja.O.Sećanja”. Stupili smo u kontakt s autorom knjige Dušanom Vesićem i čini se da on ne vidi problem u tome.

Ne postoji jasan pozitivan odgovor na pitanje jesu li Milan Mladenović i Margita Stefanović (dok su bili živi) odobrili da se njihovi nalazi i dijagnoze javno objave. Složit ćemo se, primanje mailova po GDPR-u i objava liječničkih nalaza i dijagnoza – nisu isto, iz aviona se vidi što je delikatnije, i da podsjetim, po službenoj definiciji GDPR – podaci o zdravstvenom stanju spadaju u osobne podatke. I da ponovo podsjetim, po GDPR-u ponovno je trebalo potvrditi da određena osoba želi primati obavijesti putem e-maila.

Bi li onda, slijedeći tu logiku, ako osoba ne može dati jasan i nedvosmislen pristanak za objavu nalaza, sadržaj nalaza trebao ostati tajna? Uostalom, mrtva osoba ne može dati pristanak za objavu vlastite bolesti. Svojevrsna iznimka je objava razloga smrti – uglavnom osnovno, u kratkim crtama.

Osim toga, ako uzmemo u obzir da su liječnički nalazi nešto najintimnije što postoji na ovom svijetu, koja je razlika između objavljivanja liječničkih nalaza s jedne, Big Brothera i Trenutka istine s druge strane? Jedino u tome što su za Big Brother i Trenutak istine ljudi dali pristanak, a za objavljivanje liječničkih dokumenata nisu, nego je to odlučio netko drugi umjesto njih. “Ali Milan i Margita su umrli prije više od 15 godina (Mladenović 1994., Stefanović 2002.) pa se onda pita nasljednike i možda su oni rekli da može”, netko će ustvrditi. “A možda je i zastara.”, netko drugi će napomenuti. To što su mrtvi i to što nemaju nasljednike ne bi trebalo te podatke činiti ništa manje tajnim, uostalom, zašto bi po tome Margita i Milan bili diskriminirani. Osobno, teško mi je shvatljivo da, ako netko umre bez nasljednika, najintimniji podaci o njegovim bolestima nakon nekog vremena na neki način postaju javno dobro. Zastrašujuće se čini situacija da bilo tko može pročitati te liječničke nalaze i dijagnoze, i sam “protumačiti” što se točno zapravo dogodilo, s Milanom, odnosno s Margitom. Da podsjetim, interpretiranje liječničkih nalaza spada u djelatnost liječnika sukladno Zakonu o liječništvu.

Osim što su liječnički nalazi stvar diskrecije, svaki liječnički nalaz je autorsko djelo, plod često iscrpljujućeg umnog rada pod pritiskom. Odnosno, ako odlučim semplirati “Sve oko mene je grijeh” grupe Colonia – dužan sam pitati nositelje prava za dozvolu. Ako to vrijedi za “Sve oko mene je grijeh” Colonije, ne vidim razloga zašto ne bi vrijedilo i za javno objavljivanje liječničke dokumentacije (naravno, pod uvjetom da ne postoji “nekakva zakletva” o tajnosti i povjerljivom odnosu između doktora i pacijenta). Vezano za ovu problematiku, stupili smo u kontakt s Hrvatskom liječničkom komorom, njihov odgovor će biti objavljen naknadno.

Dakle, iako rock’n’roll u sebi ima dosta toga razotkrivajućeg, potreba za privatnošću nikad nije nestala. Osobni prostor, dijeljenje informacija na privatno i javno, u vremenu sveopćeg digitalnog napretka postaje sve važnije pitanje. U načelu, informacije o zdravstvenom stanju možemo doznati samo i isključivo ako nam je dotična osoba voljna reći i to treba poštovati, ne insistirati, ili nezakonito pridobiti i objaviti.

133 Shares
Muziku podržava