U samo sedam godina postojanja, newyorški Jolly postao je utjecajno ime među američkim bendovima alter-prog-rock usmjerenja, dio fanova stekao je i u Europi zahvaljujući turneji s Riverside.
Anadale (gitara, vokal), Anthony Rondione (bas, vokal), Joe Reilly (klavijature) i Louis Abramson (bubnjevi) diskografsku su karijeru započeli 2008. s demo EP-em “The Revolutionary Cult”. Iduće stiže debi album “Forty-Six Minutes, Twelve Seconds of Music” (Galileo Records/Progrock Records), da bi dvije godine kasnije napravili mini-revolucionaran potez s albumom “The Audio Guide To Happiness (Part I)”, za koji su sa suradnicima napravili znanstvena istraživanja na više od 5000 osoba ne bi li došli do zaključka kako glazba utječe na ljudsko raspoloženje.
Album je objavljen za InsideOut Music i s pojačanom promocijom i distribucijom doživio je veliki uspjeh, pa je bilo logično da njegov već tada planirani nasljednik “The Audio Guide To Happiness (Part II)” ima iste ili u najmanju ruku slične predispozicije. Čak ni uragan Sandy, koji je uništio kuću bubnjara Louisa Abramsona, uključujući i opremu benda, te materijale za novi album, nije uspio u potpunosti omesti planove ovog mladog i ambicioznog benda.
Žao mi je, nadam se da se to više nikada neće dogoditi i da ćete se oporaviti vrlo brzo. Vratimo se na glazbu. Radili ste analize na 5000 osoba o utjecaju glazbe na čovjeka, na njegovo raspoloženje. Čija je to bila ideja i tko vam je pomogao?
To je sve došlo kao rezultat ideje prijatelja benda (Joea posebno) koji rade studije na sveučilištu. Ideje onoga što smo željeli učiniti s našom glazbu su više ili manje stopljene u cijelom procesu eksperimentiranja. Proces se sastojao od nepoznanica, od upitnika, kao i od audio testa. Glavni zaključak studije je, dakle, ‘Audio vodič do sreće’.
Ta istraživanja su vam pomogla kad ste snimali prošli album, koji mnogi hvale. Znači da su istraživanja bila temeljita i precizna.
Ako sam siguran da shvaćam na što aludiraš, da, ljude izgleda zanima fenomen binauralnog tona. No ne dopustite da vas zavara, jer glazba u tradicionalnom smislu ipak je ovdje najvažnija stvar.
U budućnosti će možda bendovi slijediti vaš primjer i raditi istraživanja prije nego snime albume. Kako su kolege glazbenici reagirali na vaša istraživanja?
Opći osjećaj je da ostali glazbenici imaju interes za naša istraživanja. Neki možda misle da je to glupo, ali se ne brinu, jer vole našu glazbu. To je, za nas, vjerojatno najbolji odgovor koji možemo tražiti.
“The Audio Guide To Happiness” je progresivni rock s modernijim pristupom i alternativom, metalom, synth-popom. Rekao bih da je to također i eksperimentalan i raznovrstan album, ali ugodan za slušanje.
Da ti pravo kažem, nisam ga pravo preslušao, jer je još malo dotjeran u Inside Out Music, osim videa “Dust Nation Bleak”. Jolly voli raznovrsnost, odnosno raznovrsnost voli Jolly. Nijedan od tih kontrasta nije u potpunosti namjeran.
Ima puno dobrih pjesama, sa senzibilnim melodijama, ambijenta, psihodeličnosti, jak akcent je na raznovrsnosti instrumentalnih izvedbi… Ima li neka koju si posebno upamtio dok ste snimali?
Teško je među pjesmama odabrati favorita. Sve su one posebne zbog različitih razloga i stoga imaju različite sadržaje. To je kao da pokušavate usporediti čekić i vijak.
Što je za tebe glazba? Možda stil života ili…?
Glazba je jedan od velikih podsjetnika misterija svega što se nalazi oko nas. Mi smo hrpa čudnih vreća mesa koja hodaju okolo po kugli zemaljskoj, putuju kroz vrijeme i prostor, ali mi uopće ne razmišljamo na taj način. Glazba nadahnjuje i teži tome da misterij i nematerijalni dio postojanja podsjeti vas (ili mene) da nemamo pojma što se doista događa oko nas.
Svirali ste s Riverside. Koliko vam je to pomoglo da se europski fanovi upoznaju s vašom glazbom?
Svirali smo s njima samo nekoliko koncerata 2010., ali to nam je definitivno pomoglo izgraditi europsku bazu fanova. Na nadolazećoj turneji u ožujku trebalo bi biti deset puta bolje. Svirat ćemo opet s Riverside u Europi, a onda natrag u SAD. Bit će lijepo nastupati s Riverside na našem tlu. Mi smo jako uzbuđeni zbog toga.