Brian Glasser: “In A Silent Way, A Portrait Of Joe Zawinul”

    3635

    Brian Glasser

    In A Silent Way - A Portrait Of Joe Zawinul

    Datum izdanja: 01/02/2001

    Izdavač: Algoritam

    Jezik: Engleski

    Br. stranica: 300

    Poznat po suradnjama s glasovitim jazzistima, suutemeljitelj kultnog fusion sastava Weather Report i vođa vlastioig sastava Zawinul Syndicate, slavni klavijaturist Zawinul je godinama, pa tako i prošle godine, proglašavan najboljim svjetskim jazz klavijaturistom. Status zvijezde dokazao je i na ovogodišnjem jazz festivalu u Opatiji predstavivši se sa skupinom sjajnih mladih glazbenika.

    Na konferenciji za novinare uoči koncerta izjaviuo je: “Ja sam stasao uz glazbu Dukea Ellingtona, Milesa Davisa, Louisa Armstronga, a mladi glazbenici koji danas sviraju stasali su uz moju glazbu, uz glazbu Weather Reporta. Ona je u njihovoj krvi.

    Tijekom gotovo polustoljetne karijere afirmirao se i kao sjajan skladatelj čija su djela postala standardima. Po jednoj od skladbi, što ju je napisao za istoimeni album Milesa Davisa koji je obilježio početak novog, fusion žanra, Brian Glasser je nazvao knjigu “In A Silent Way” koja kronološki prati Zawinulovu sjajnu karijeru od samih početaka – od teškog djetinjstva za vrijeme 2. svjetskog rata, preko prvih glazbenih pokušaja, suradnji s najboljim austrijskim i europskim glazbenicima, te dolaska u SAD kojim počinje njegova potpuna afirmacija i samostalna karijera. Svoju priču Glasser zasniva na brojnim razgovorima sa Zawinulom, ali i njegovim suradnicima i prijateljima, od Theloniousa Monka do predsjednika Austrije.

    Značajna prekretnica u Zawinulovoj karijeri dogodila se 1959. kada je otišao u SAD kao stipendist slavne jazz škole u Berkleyu. Prisjećajući se svog dolaska u zemlju jazza i prvog dana u New Yorku, Zawinul je izjavio: “Odmah sam otišao u Birdland što je bio san svih mladih glazbenika u Beču, i tada je sve počelo. Bio sam šokiran jer tamo su bili glazbenici koje sam poznavao s ploča: Duke Ellington, Miles Davis… – nevjerojatno.

    Muziku podržava

    Zbog svoje klasične naobrazbe Zawinul je na studiju pokazao zavidnu skladateljsku vještinu, no ubrzo se pridužio orkestru Maynarda Fergusona što je bio i kraj njegovih studentskih dana. Nakon nekoliko mjeseci Ferguson je morao raspustiti orkestar, no Zawinul je odmah postao članom sastava glasovite pjevačice Dinah Washington. Najdužu suradnju kao član nečijeg sastava ostvario je s Cannonballom Adderleyjem s kojim je devet i pol godina, tijekom šezdesetih, snimio brojne cijenjene albume.

    Za taj je, jedan od najboljih jazz sastava šezdesetih, napisao više skladbi od kojih su neke poput “Mercy, Mercy, Mercy” iz 1966. postale svjetskim jazz hitovima i standardima, donijevši mu i velik financijski uspjeh. Čuvši ga kao svira njegovu skladbu “Come Sunday” slavni je Duke Ellington u to doba izjavio da ju Zawinul svira bolje od njega.

    Osim tih, te događaja vezanih uz njegove samostalne albume u knjizi je obrađeno i razdoblje suradnje s Milesom Davisom. Iako nije bila dugog vijeka, ona će u njegovoj karijeri ostati zabilježena kao jedna od najznačajnijih. Sudjelovao je u snimanjima velikanovih albuma: “In A Silent Way” za koji je napisao naslovnu skladbu, te “Bitches Brew“, koji su promovirali novi smjer u glazbi – fusion ili jazz rock. Na Davisovu, ali i glazbu njegovih sljedbenika koji su obilježili žanr snažno je utjecao i pristup kojim je Zawinul svirao električni klavir i to još u Adderleyevu sastavu.

    No, najiscrpnije je obrađeno petnaestogodišnje djelovanje Weather Reporta, jednog od najznačajnijih i najutjecajnijih fusion sastava koji je Zawinul utemeljio sa slavnim saksofonistom Wayneom Shorterom. Glasser donosi detalje o događajima koji su prethodili utemeljenju, preko albuma i turneja do događaja vezanih uz brojne glazbenike koji su djelovali u njemu.

    Izdavač: Algoritam

    Muziku podržava