Kako je ‘mosh pit’ dobio svoju svrhu u fizici

9329

Sigurno ste se barem jednom u životu našli u situaciji da ste na nekom koncertu i oko vas se stvori ‘mosh pit’. U tom trenutku ili ste odlučili ubaciti se u masu i postati dio toga ili ste pokušali što brže i lakše naći izlaz iz te mase.

No malo je vjerojatno da ste promislili da kretanje ljudi u ‘mosh pitu’ ima ikakve logike. Novo istraživanje američkih fizičara pokazuje da je kretanje ljudi u ‘mosh pitu’ nalik kretanju molekula plina.Inspiraciju za ovo istraživanje Jesse Silverberg, doktorand Cornell Sveučilišta (“Cornell University”, New York, SAD), dobio je kad je prvi put odveo svoju djevojku na koncert metal benda.“Na koncertima sam uvijek dio ‘mosh pita’, ovo je bio prvi put da sam stajao sa strane. Oduševio sam se kad sam uočio logiku u kretanju ljudi u toj masi, kao da slijede pravilo nekog kolektivnog gibanja” rekao je Jesse Silverberg.

Nakon koncerta Silverberg s kolegama bacio na gledanje YouTube videa metal koncerata. Kretanje ljudi s tih videa analizirali su softverom za analizu čestica plina, te uočili da je kretanje ‘moshera’ jako slično kretanju molekula plina. Sljedeći korak je bila izrada interaktivnog modela tog ponašanja tzv. ‘mosh pit simulatora‘.

Muziku podržava

Pri izradi simulatora uzeli su u obzir nekoliko pravila: virtualni ‘mosheri’ se odgurnu jedan od drugog nakon što se sudare; kreću se neovisno jedan o drugom, no mogu se isto tako u određenoj mjeri međusobno pratiti ili se kolektivno kretati u smjeru grupe (engl. ‘to flock’).

Mijenjanjem određenih varijabli na simulatoru (npr. povećavanjem tendencije kolektivnog kretanja) uspjeli su simulirati i tzv. ‘circle pit’ (na koncertima mahniti trk ljudi u krug).

“Činjenica je da su ljudi vrlo kompleksna bića, a ipak smo uspjeli razviti računalnu simulaciju koja imitira njihovo ponašanje. To nam govori nešto novo o kolektivnom ponašanju mase što nismo znali do sada” rekao je koautor istraživanja James Sethna.

Silverberg smatra da je ovo tek početak proučavanja ovog zanimljivog fenomena, te da bi daljnja istraživanja i njihovi uvidi mogli naći zanimljivu primjenu u predviđanju ponašanja ljudi u kriznim situacijama (požari, potresi,nemiri, prosvjedi, itd.), što će dovesti do učinkovitijih strategija evakuacije, kao i gradnji sigurnijih stadiona ili kina.

Tekst: Tina Šilović

0 Shares
Muziku podržava