Kakve su navike slušanja glazbe u Hrvatskoj, kako Hrvati slušaju glazbu, koliko često te iz kojih izvora? Koliko su upoznati s legalnim načinima slušanja glazbe, zaštitom intelektualnog vlasništva, autorskih i srodnih prava? To su samo neka od pitanja kojih se dotaknula današnja novinarska pressica u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u Zagrebu.
Naime, istraživanje iza kojega stoji HDU (Hrvatska diskografska udruga) tijekom ožujka ove godine provela je agencija Hendal na području čitave Hrvatske. Uzorak se sastojao od 800 ispitanika od 15 do 64 godine (polovica muških i polovica ženskih), a koristila se metoda on-line intervjua.
Pitanje intelektualnog vlasništva
Za početak, potrebno je istaknuti kako je većina ispitanika upoznata s pojmom intelektualnog vlasništva i autorskog prava te smatraju da umjetnici trebaju biti plaćeni za svoj rad. Više od 80 % ispitanika slaže se da bi umjetnici trebali moći živjeti od svoga rada, dok se daljnji rezultati oko piratiziranja (prikazani niže u tekstu), kose s ovakvim stajalištima ispitanika.
Radio i internet najčešći mediji za slušanje glazbe
Istraživanje je pokazalo kako 95% građana RH svakodnevno sluša glazbu te im je glazba od iznimne važnosti, a više od jedne trećine glazbu sluša i više od četiri sata dnevno. Od najčešćih medija kojima se koriste za slušanje glazbe više od 96% ispitanika koristi radio i internet. 78% ispitanika svakodnevno sluša glazbu na radiju, dok njih 68% glazbu svakodnevno preslušava putem interneta.
Kada je riječ o novoj glazbi, ispitanici u dobi od 45 do 54 godine najčešće ističu radio kao najbitniji kanal za pronalazak nove glazbe. Slijede ga YouTube i TV preko kojih više od 80% sudionika dolazi do nove glazbe, a uglavnom mlađa populacija između 15 i 34 godine putem YouTubea kanala i društvenih mreža otkriva novu glazbu. 42% ispitanika podjednako sluša domaću i stranu glazbu, njih 32% pretežito prati stranu, dok domaću glazbu uglavnom sluša 26% ispitanika.
Plaćeni servisi se najmanje koriste za otkrivanje nove glazbe uzevši u obzir da se radi od maloj brojci, od 13% ispitanika. S druge strane 48% ispitanika glazbu svakodnevno sluša putem pametnog telefona, 24% glazbu na svakodnevnoj bazi sluša putem CD-a ili DVD-a.
93% ispitanika koristi stranice poput YouTubea za besplatno slušanje glazbe, a kada je riječ o posjećivanju koncerata 43% građana na koncerte odlazi nekoliko puta godišnje te na njih troše do 300 kn.
Dvije trećina Hrvata piratizira sadržaj
Ono što svakako treba istaknuti je da 2/3 ispitanika koristi neke piratske načine kako bi došli do glazbe, dok 1/3 koristi isključivo legalne sadržaje. (60% njih skida ih s YouTubea, dok 22 % skida putem torrenta).
Ipak, ono što se u kasnijoj panel raspravi istaknulo, problem je neinformiranosti oko nezakonitosti određenih načina konzumacije glazbe i njezinog otkrivanja, uzevši u obzir dokaz i rezultat kako čak 44% ispitanika smatra skidanje glazbe s YouTubea na računalo legalnim. Također, skoro 20% smatra legalnim skidanje glazbe sa stranica za hosting i dijeljenje glazbe putem torrenta.
Istraživanje je pokazalo kako su digitalni pirati najčešće muškarci u dobi od 15 do 34 godine, koji su, sudeći prema ostalim rezultatima, ujedno i najveći ljubitelji glazbe, češće slušaju stranu glazbu, upoznatiji su s plaćenim servisima, a stranice za hosting, YouTube i torrente smatraju legalnima.
U slučaju nedostupnosti piratskih sadržaja, većina ispitanika je istaknula kako glazbu u tom slučaju slušaju putem YouTubea.
Loša informiranost o plaćenim servisima
Četvrtina ispitanika ne može se sjetiti nijednog plaćenog servisa, dok je više od trećine navelo netočne odgovore. Više od 70% prepoznaje Google Play i Deezer, njih 35% smatra da je YouTube plaćeni servis glazbe, dok 7% ispitanika smatra da su streaming radiopostaje plaćeni servisi glazbe.
Dostupnost glazbe na YouTube-u zapravo je glavni razlog zbog kojega 75% ispitanika ne koristi plaćene servise, a samo 16% navodi kako će u budućnosti vjerojatno koristiti plaćene servise.
Istraživanje je pokazalo kako su korisnici plaćenih servisa uglavnom žene između 15 i 34 godine, koje su spremne izdvojiti više novca za plaćene servise. Također vrijedi naglasiti kako je samo 4% ispitanika spremno izdvojiti više od 50 kuna za servis za slušanje glazbe, dok bi oko 50% izdvojilo najviše 10 kuna za plaćene servise.
Što smo iz svega saznali?
Za kraj, iz rezultata koje su nam prezentirali na današnjoj novinarskoj pressici zaključili smo kako je glazba većini ispitanika od velike važnosti, ali da većina ipak ne želi platiti da dođe do glazbe.
Tonči Huljić, kao jedan od sudionika kasnije panel rasprave, objasnio je kako je riječ o neinformiranosti te da se glazba uzima zdravo za gotovo. S druge strane, predsjednik HDU-a, Želimir Babogredac na početku rasprave je dao do znanja kako je istraživanje pokazalo da kritična masa legalnih korisnika ipak postoji.
