Postoji li osoba koja se 2012. nije naslušala viralnog K-pop hita “Gangnam Style” iza koje stoji južnokorejski glazbenik Psy? Namjerno ili protiv svoje volje, ali činjenica je kako nam je pjesma nakon kratkog vremena već ekstremno počela izlaziti na uši. Činjenica da na YouTubeu ima preko tri milijarde pregleda dovoljan je dokaz njegovog mega uspjeha.

Ipak, sam K-pop je nastao u Južnoj Koreji te je kao glazbeni žanr popularnost počeo stjecati već tijekom ’90-ih godina s pojavom agencije S.M. Entertainment 1995. godine koja je pokrenula lavinu prvih ženskih sastava i boy bendova, da bi u današnje vrijeme postao fenomen koji svakako vrijedi proanalizirati.

S pojavom ostalih agencija do kraja prošloga stoljeća, kao što su YG Entertainment i JYP Entertainment, brojka ovakvih sastava samo se nastavila nizati. Ženski pop sastavi i boy bendovi u SAD-u na svom vrhuncu su možda bili tijekom ’90-ih godina, ali K-pop kao glazbeni žanr na istoku dobiva sasvim nove dimenzije.

Muziku podržava

Svakako vrijedi istaknuti i trenutno aktualnu vijest da je 160 K-pop izvođača iz Južne Koreje sada dobilo priliku nastupiti u Sjevernoj Koreji, po prvi puta nakon 13 godina pauze. U pitanju je grupa Red Velvet, uz izvođače kao što su Cho Yong-Pil i Lee Sun-hee. Nastupi će se održati između 31. ožujka i 3. travnja u Pyongyangu.

Visoka estetika i stil kao najbitnija stavka

Moderni hitovi sa zaraznim melodijama, živopisnim stilom, jakim audio-vizualnim elementima, upečatljivim modnim pečatom i koreografijom, videospotovi visoke produkcije i estetika samih izvođača i grupa najznačajnija su posebnost ovoga žanra. Čini ga kombinacija mnogih glazbenih žanrova, od electro popa, rapa, rocka, popa i R&B-a, a sve navedeno rezultiralo je stvaranjem supkulturnih grupa među brojnim tinejdžerima novijeg doba.

S obzirom da ciljaju i na američko tržište, hitove i albume nerijetko znaju izdavati i na engleskom jeziku, dok iza novih talenata stoji brutalna mašinerija koja kontrolira njihove karijere.

K-pop zvijezde kao skupi marketinški proizvodi

U pitanju su višegodišnje obuke s kojima se uvježbavaju, kako glasovno, tako i po pitanju koreografije, sviranja instrumenata, kao i učenje i po nekoliko jezika tijekom ovakvog glazbenog obrazovanja. Da se zaključiti kako je u pitanju iznimno mukotrpan put koji izvođači provode prije nego što dobiju priliku za debitiranjem.

Oni su vrijedni i predani i trude se do krajnjih granica. Treninzi su višesatni i prolaze ih svakoga dana, radi se na usklađenosti i što boljim koreografijama, dok se sami izvođači, htjeli ili ne htjeli, moraju prepustiti svojim agencijama koje paze na svaki njihov korak s obzirom da su vezani ugovorima.

Samo izrabljivanje je već druga strana medalje s obzirom da konstantno dokazivanje i trud ne puni toliko njihove džepove, koliko džepove samih agencija za koje rade. Iako je ovakav robotski sistem treniranja nešto što zapadna civilizacija učestalo kritizira, ovi talenti uživaju u činjenici da ih publika diže na pijedestal i da ih mladi često doživljavaju kao vlastite uzore, nažalost neki čak i do granice opsesivnosti.

Brojka koja svakoga dana raste

Od kraja ’90-ih godina, samo neka od najprodavanijih i najpopularnijih K-pop imena su TVXQ, Big Bang, H.O.T, Girls’ Generation, EXO, SES, g.o.d, KARA, Super Junior, SHINee, Turbo, JYJ, BTS.

Tu su i izvođači i grupe kao što su primjerice BoA, Rain, Super Junior, Wonder Girls, T-ara, Miss A, Twice, Apink, f(x), 2NE1, Infinite, Fin.K.L, Baby V.O.X., TVXQ, Shinhwa, GOT7, Seventeen, 4Minute… Neki od njih su i dalje aktivni, a neki su s radom prekinuli nakon nekoliko godina aktivnosti.

Dakle, sastava koji su dobili pozamašnju pažnju, bilo u vidu medija ili slušatelja, ima na napretek. Društvene mreže i mediji u globalnom jačanju ovog fenomena imaju najveću ulogu, naročito YouTube. Svakako vrijedi istaknuti kako je 2011. od 2.28 milijarde pregleda na YouTubeu, 240 milijuna pristiglo upravo iz SAD-a, što je duplo više nego godinu ranije. Možemo si onda zamisliti kako je tek danas, u 2018. godini.

Muziku podržava
Stisni