Što nam, zapravo, dolazi? Šest zaključaka s Waves Vienna 2019.

    271

    Waves Vienna, najbitnija glazbena konferencija i talent showcase u široj regiji održava se zadnjeg vikenda rujna, a ove godine je trajala od 26. do 28. rujna na sada već tradicionalnoj lokaciji – u kulturnom centru WUK. Na 10 ovogodišnjih pozornica, veći dio se odvija i istovremeno gdje je i nastupilo stotinjak izvođača iz cijelog svijeta, te okupilo nešto ispod tisuću delegata.

    Istok jača

    East meets West je slogan Wavesa, a sada se to već i jako vidi, jer osim zapadnjački izgrađenih izvođača koji su ispolirani za nastupe na velikim festivalima i jahanju velikih Spotify playlisti, vrijeme je za istok. Dok mi gledamo prema zapadu, jasno, iz ekonomskih razloga. I dok se kod naših umjetnika događa da je utjecaj zapada toliko snažan da se gubi identitet, Čime su, zapravo, manje zanimljivi samom zapadu.

    Zapadu je dosadan zapad i traže autentičan istok (potvrda tome je i nevjerojatni hype naše arhitekturi iz vremena komunizma koji je izložen u njujorškoj MoMA-i). Taj interes je iznjedrio dosta interesantnih izvođača, naročito ukrajinskih izvođača koji nastupaju na domaćem im jeziku. To su prvenstveno hip hop senzacija Alyona Alyona koja svojim stavom, tehnikom repanja, ali i nesvakidašnjom korpulentnom građom otima pažnju te future pop sastav gurt [O] koji mi zvuče kao soundtrack za remake Petog elementa. Kad bi se napravio.

    Muziku podržava

    Lokalni hip-hop

    Taj trend lokalnog hip hopa jača i nastavlja. Kao što su kolege u Srbiji hip hop (trap) spojili s turbo folkom i napravili novi žanr koji je posve preuzeo ili naši domaći Vojko, High 5 i Krankšvester koji su trenutno jedni od najtraženijih naših izvođača, ili novi val trap i emo trap izvođača (Buntai, Z++, itd.) i kojim je zajedničko da svi izvode na lokalnom jeziku, to je trend koji se događa u cijeloj Europi.

    Međunarodnost kroz export urede

    Sada smo dio EU, granice su otvorene, iako je jezik i dalje dio barijere i vjerojatno najveća prepreka, ali EU već godinama radi na mobilnosti svojih članica i to se osjeti i u glazbenoj branši jer je sve više međunarodnih suradnji i programa te export uredi niču svuda. Na Wavesu svake godine export uredi predstave svojih nekoliko izvođača, te su neki kontinuirani (poput naših susjeda Slovenaca koji su i najbolji primjer kako se može i kad si malen), ali neki su i prvi puta tu – kao što je ove godine bila Ukrajina, ali i mali Lichtenstein. Iako Hrvatska još uvijek nema export ured, ove godine smo mi sami napravili inicijativu i odveli dva benda – The Hunting Dogs i (The) Lesser Men – na predstavljanje velikoj međunarodnoj sceni.

    Suzanne Verschueren (Pohoda Festival) i Edo Plovanić (Muzika.hr); photo by Matthias Schuch

    Nova istraživanja konzumacije glazbe

    Od hrpetine podataka, nekoliko su zanimljiva koja se dotiču nas. Jedan je navika odlaženja na koncerte. U našoj regiji (te Višegrad regiji) mladi ljudi izlaze na koncerte, no starije generacije to gotovo uopće ne rade i to je najveća razlika od sjeverne i zapadne Europe gdje je navika, npr. 60ogodišnjaka da posjećuju koncerte redovno.

    Balkan i još istočnija Europa za primarne izvore prihoda glazbenika imaju live nastupe i radio/tv airplay (to je i situacija u Hrvatskoj) dok je razvijenija Europa i Amerike sada već i skoro 50% svih primanja dolazi od streaminga.

    Trend slušanja lokalne glazbe je jak, osim nekoliko specifičnosti: da se u Austriji najviše sluša njemačka (ne austrijska) glazba ili da države poput naše nemaju takve podatke jer nisu dostupna (barem ne autoru istraživanja Danielu Antalu, obzirom da se najviše podataka koristi iz Spotify koji kod nas nije još prisutan).

    Photo: Petrol Girls by Alexander Galler @ Waves Vienna

    Transgenderi

    Sama atmosfera Wavesa je iz godine u godinu ugodna i izrazito gostoljubiva i progresivna pa su i WC-i nakon unisexa uključili i “non-binary” osobe što je i evidentan trend interesa u glazbi gdje se činilo da sve što je trenutno zanimljivo, dolazi od transgender umjetnika – što se događa i kod nas pa ste na portalu nedavno za singl tjedna izglasali Jovanku Broz Titutku.

    No, i sama tema jačanja zastupljenosti transgendera je bitna tema, iako se još uvijek vodi bitka i za jačanje zastupljenosti žena pa je i jedan panel bio vezan za ravnopravnost žena u industriji.

    Kako osvojiti Aziju?

    Ukratko, za Kinu ne funkcioniraju europski načini i treba se posve prilagoditi i jeziku i kulturi. Za Indiju je to ipak relativno lakše jer vole zapadnjačku kulturu pa su i platforme jednake.

    No, vrlo je moguće da neće ni biti potrebno jer trendovi pokazuju da će u sljedećih pet godina zastupljenost Kine u Europi daleko pojačati, a kako imaju vlastite velike igrače na polju medija, umjetnosti i tehnologije – bolje da se na vrijeme dobro upoznate s imenima kao što su Tencent, Weibo i Alibaba. Ti tehnološki giganti su i ključne platforme za glazbu (ili vlasnici istih).

    Muziku podržava