Sziget (treći dan): Energični Shame i histerija oko Lane Del Rey

    1483

    Iako su organizatori na svim velikim ekranima najavljivali olujno nevrijeme, jučer smo ga tijekom glavnog programa uspjeli izbjeći. Sve je prošlo u najboljem redu, iako je bila nesnosna vrućina tijekom cijelog dana. Szigetom su izdominirali Shame i, naravno, headlinerica Lana Del Rey za kojom su vrištali na svakom koraku.

    Shame, foto: Siniša Miklaužić

    Cilj dana je bio uloviti mlade dečke iz Shamea koji su imali najraniji termin pod šatorom. Možda je to bila i greška organizatora jer, koliko god bilo vruće, Šejmovci su ga dodatno potpalili i bilo je pakleno. Pjevač je skočio u publiku odmah u startu i ostalo je legenda. Shame su na samom početku godine izdali vrlo dobar album, nastupi uživo su im odlični, pa ne treba čuditi da je ovo bend u strelovitom usponu i o da ćemo o njima još mnogo čuti. Britanski rock nije mrtav, ima mnogo mladih nada, a Shame i Idles se pokazuju kao najbolje uzdanice.

    The Kooks, foto: Siniša Miklaužić

    Nakon njih je bilo logično pogledati nekadašnje nade u vidu The Kooksa koji su se totalno izgubili nakon solidnog prvijenca. Danas je ovaj bend oličenje pop zvijezda koje slučajno imaju gitare u rukama. Njihov zvuk je postao toliko pitak da zvuči kao limunadica koja se zagrijala na vrelom kolovoškom suncu. Da, imaju hitiće, da, imaju melodične pjesme, ali to jednostavno nije to. Možda je nekad bilo, ali zadnjih, mnogo godina je otišlo skroz u krivom smjeru.

    Muziku podržava

    Ipak, u životu postoje i gore stvari od The Kooksa, a u to sam se uvjerio još za vrijeme njihove svirke. Moram priznati da ne razumijem nastupe (koncerte) u kojima je sve snimljeno na matricu. Scarlxrd je došao do laptopa, pustio matricu s muzikom i svim vokalima, dok je on skakutao po stageu kao neki kreten i urlikao parole poput ‘C’mon Budapest’. Ovo je bilo totalno uglupljivanje, pa sam radije otišao do Europa stagea gdje je The Paz Band iz Izraela pružio dozu klasičnog rocka. Nije to bilo ništa novo i revolucionarno, ali nakon prethodnog silovanja mojih slušnih kanala, bilo je idealno. Usput sam ponovo bacio uho i na Warsaw Village Band koji su me oduševili prošlog vikenda na OFF-u.

    Scarlxrd, foto: Siniša Miklaužić

    Spomenute najave jakog vjetra i obilne kiše počele su se pojavljivati prije nastupa Parov Stelara, pa je lagano zavladala panika ‘što ako počne prerano’… Ipak, austrijski electroswingeri su svojom svirkom brzo rastjerali te misli, a bome i oblake kojih nije bilo na vidiku. Tko ih je barem jednom slušao (naravno, nastupaju kao punokrvni bend), zna što se od njih može očekivati, a to je set plesnih pjesama u kojima se lako đuska s posjetiteljima oko sebe.

    Parov Stelar, foto: Siniša Miklaužić

    Ne znam što se događalo s Les Négresses vertes koji su se naštimavali predugo, pa  sam čekajući njihov nastup preko deset minuta jednostavno odustao i krenuo vidjeti nastup JP Coopera koji se doima kao pravi hitmejker u pop-reggae štihu. Zaključni nastup prije headlinerice bio mi je Klub des Loosers, francuskih rock repera čiji je nastup bio poprilično energičan.

    Klub des Loosers, foto: Siniša Miklaužić

    Lana Del Rey je prava diva, neki bi rekli i princeza laganijeg pop zvuka koja ponekad ima i malo čudne zahtjeve, pa je tako zatražila da se isprazni press centar da kroz njega uđe i izađe s bine, a time je ujedno novinarima uskratila i slikanje nastupa. To je sada najmanje važno, posebice jer je oduševila prepuni prostor ispred glavnog stagea, iako je s nastupom kasnila desetak minuta.

    Histerija koja je nastala kada se pojavila na stageu bila je nevjerojatna. Barem polovica publike je vrištala na svaki njezin pokret i otpjevani slog, pa sam se na trenutak osjećao kao da sam na nekom koncertu teen zvijezde, a ne na headlinerskom nastupu na jednom od najvećih festova u Europi. Naravno, kroz neko vrijeme, histerija se malo stišala, tek toliko da se moglo normalno slušati nastup.

    Tijekom njezinog nastupa dobili smo presjek dosadašnje karijere i tu nije bilo nikakve dileme, publika je upila svakih stih i pjevala zajedno s njom. To joj je donekle i pomoglo jer se osjećala svojevrsna nesigurnost u glasu, posebno na početne dvije pjesme, te kasnije u nekim refrenima gdje je ‘gutala’ završne slogove stihova. Te nesavršenosti nisu nimalo djelovale na euforiju.

    Lana Del Rey, foto: Sandor Csudai 

    Nakon pet-šest pjesama kao da smo dobili odmor za reklame. Lana se spustila među publiku, pozdravljala se s najvjernijim fanovima koji su je satima čekali na ogradi, pa se slikala s njima, dijelila autograme… Djelovalo je vrlo simpatično, iako je bilo jako pomno iscenirano, kao i cijeli njezin nastup koji je, produkcijski gledano, bio na jako visokom nivou. Nakon tih pet minuta, Lana se vratila na stage i nastavila nizanje svojih pop hitova.

    Mračan i vrlo minimalistički pop zvuk nizao je hitove, pa su tako “Born to Die”, “Blue Jeans”, “Lust for Life”, “Video Games”, “Summertime Sadness” i “National Anthem” bile samo neke od uspješnica koje su dovodile publiku u ekstazu. Generalno, Lana zna što radi i očito je da ima odličnu ekipu oko sebe, pa ne treba nimalo čuditi da je sve idealno posloženo oko nje. Ona svojim seksipilom i interpretacijom daje posebnu notu svakom odsviranom tonu, pa u konačnici nimalo ne treba čuditi ovakva histerija oko nje. Iako sam se na trenutak pobojao kako tako lagana muzika može biti headliner, Lana me svojim nastupom razuvjerila jer tako to rade prave zvijezde.

    Parov Stelar, foto: Siniša Miklaužić

    Ako bih trebao nešto izdvojiti od petka, to bi svakako bili Shame, Parov Stelar i Lana Del Rey, a danas je još jedan veliki dan u kojem bi Mumford and Sons trebali pokazati zašto su postavljeni za subotnje headlinere. Zasad je letvica visoko postavljena, a kišno jutro u Budimpešti najavljuje nešto lakši dan za preživljavanje za one koji ne vole paklene vrućine. Još malo i na pola smo puta ovogodišnjeg Szigeta.

    65 Shares
    Muziku podržava