Sting “My Songs”
Stariji koji su nekad presnimavali kazete i mlađi koji su, slično tome, švercali i pržili sve CD-ove do kojih su mogli doći davnih su dana odlučili šta rade 31. listopada – naime, Sting je sinoć održao dugoiščekivani zagrebački koncert koji je, slično slučaju nedavne svirkeThe Curea, gotovo pa rasprodao Arenu Zagreb. U Zagreb nam je stigao u sklopu „My Songs“ turneje na kojoj izvodi omiljene mu pjesme – uglavnom hitove nastale tijekom njegove sveukupne glazbene karijere – kako s grupom The Police, tako i kao samostalnog izvođača.
Posebnost sinoćnjeg koncerta bila je, između ostalog, ta što je kao specijalni gost prije Stinga nastupio njegov sin, Joe Sumner. Glazbenik čije crta lica stvarno odmah odaju čije gene nosi nastup s akustičnom gitarom započeo je pozdravom na hrvatskom čime je odmah zadobio naklonost publike. Unatoč svom šarmu i dobrom glasu kojeg neupitno ima (krv nije voda), moram priznati da samom glazbom nisam previše impresionirana. Ne mogu niti reći da je nešto izrazito loše ili pogrešno odrađeno, već je jednostavno riječ o još jednom kantautoru koji ne donosi ništa novo; jedan od onih koje čujemo po kafićima gdje su akustične svirke pozadinska buka. No, netko tko nije doživio zasićenje ovakvim tipom kantautora možda je i u ovom dijelu koncerta pronašao nešto interesantno.
Nakon Sumnerovog seta od otprilike pola sata, došlo je vrijeme da se na pozornicu popne Sting. U uskoj majici kratkih rukava, 71-godišnja rock legenda djelovala je kao da je u izvrsnoj formi – fizičkoj i basističkoj – ali pravo otkriće večeri bila je jasnoća njegova glasa. Glas mu je odjekivao Arenom tako čisto i snažno da je na momente bilo nevjerojatno da je to zaista Sting uživo, a ne studijska snimka. U prethodnom izvještaju s koncerta pričala sam o 63-godišnjem Robertu Smithu koji zvuči jednako kao i prije 40 godina – Sting koji je prešao sedamdesetu i koji bez napora pogađa sve visoke tonove jedna je sasvim nova razina.
U pratnji vrhunskog benda koji je uključivao dugogodišnjeg gitarista Dominica Millera i Millerovog sina Rufusa na drugoj gitari te velike talente na harmonici, bubnjevima i prateće vokale, Sting je znao da je publika tu da čuje hitove, a on je poslušao, započinjući noć s nizom poznatih melodija kao što su „Message in a Bottle“, „Englishman in New York“ i „Everything Little Thing She Does is Magic“.
Osim dobro poznatih pjesama u miksu su se, naravno, našle i pjesme s albuma „The Bridge” iz 2021. koji predstavlja različite faze i stilove iz njegove karijere te crpi inspiraciju iz žanrova kao što su rock n’ roll, jazz, klasična glazbu i folk. Ti su odabiri uključivali „If It’s Love“, „For Her Love“ i „Rushing Water“ – taman da publika dobije ‘okus’ novijih pjesama, napisanih i snimljenih u godini globalne pandemije. Odmah nakon „Rushing Water“, Sting se ‘prebacio’ na neke od najljepših ljubavnih pjesama u karijeri – „If I Ever Lose My Faith In You“ i „Fields Of Gold“.
Vrhunci koncerta uključivali su reggae breakdown u „So Lonely“, neodoljive arapske melodije „Desert Rose“ i uzbudljivu novu verziju pjesme „Shape of My Heart“ čije je dijelove otpjevao američki R&B i soul glazbenik Gene Noble. Definitivno valja istaknuti i „Brand New Day“ na kojoj je ‘na svoje’ došao usnoharmonikaš Shane Sager kojemu je, kako je Sting rekao, 18 godina tek – tijekom predstavljanja publici, Sting ga je u šali pitao „znaju li mu roditelji gdje je“. Slijedille su„What Could Have Been“, pjesma koju je Sting lani snimio za Netflixovu animiranu seriju „Arcane“ zbog čega su na ekranima bili vizuali iz same serije i „Whenever I Say Your Name“ na kojoj mu se pridružila prateća pjevačica za energičan duet. Čini mi se da je naziv turneje „My Songs“ zaista opravdan – setlistu su naprosto činile točno one pjesme po kojima poznajemo i Stinga i The Police. Među hitovima The Policea su se primjerice pronašle još i „So Lonely“, „Walking On The Moon“, „King Of Pain“ na kojoj se ponovno pojavio Joe Sumner i neizbježan soundtrack svih plesnjaka iz osamdesetih – „Every Breath You Take“. Za bis su sačuvane „Roxanne“ i „Fragile“ na kojoj smo slušali Stinga kako uz akustičnu gitaru zatvara koncert uz zasluženi pljesak raznježene publike.
Pogledaj video: Sting “Roxanne” @ Arena Zagreb
Bio je ovo strogo izvježban i ‘tijesan’ nastup od 95 minuta – nizala se pjesma za pjesmom i to gotovo bez sekunde predaha između. Ipak, nije se zbog toga doimao ‘krutim’, dapače, dogodili su se kratki, ali pamtljivi momenti gdje je koncert poprimio oblik spontanog reggae jam sessiona (primjerice na medleyu „So Lonely / No Woman No Cry“), mada je sasvim jasno da je svaki potez na pozornici dobro promišljen i isplaniran. Uz jednostvane ali efektne vizuale, Stinga koji svako malo poziva publiku na pjevanje te bend kojeg tvore prvoklasni glazbenici bilo je ovo glazbeno događanje po kojem će, sigurna sam, mnogi pamtiti 2022.
