Zaključci ovogodišnjeg, šestog izdanja Međunarodne autorske kreativne konferencije (MAKK) dali su, između ostalog, naslutiti u kojem se smjeru kreće glazbena industrija, koji su aktualni izazovi globalne kreativne industrije i u kako se u svemu tome snalaze Hrvatska i hrvatski kreativci. Sve bi se dalo podvući pod jedan zajednički nazivnik: Čekaju nas uzbudljiva vremena.
Posredstvom Britanske ambasade u Zagrebu, gost i jedan od ključnih govornika MAKK-a bio je Ian Moss, direktor javnih poslova British Phonographic Industry (BPI). U svom izlaganju predstavio je jednu od najvažnijih gospodarskih poluga Velike Britanije i success story britanskog izvoza, a to je – duboki udah! – britanska glazba.
Popričali smo s Mossom na, kako se to fino kaže, “marginama konferencije”. Saznali smo, ukratko, kako se Englezi prema svojoj glazbi odnose kao i prema svojoj travi, uz brižnu njegu i mnogo zalijevanja. Može li se sličan recept prenijeti i na domaću livadu?
Možete li nam, za početak, pobliže približiti BPI i njegovu ulogu u kontekstu britanske glazbene industrije?
BPI predstavlja cjelokupnu diskografsku industriju, promovira britansku glazbu i vrijednosti glazbenog sektora UK-a. Naše članstvo okuplja više od 420 nezavisnih izdavačkih kuća i tri glavne diskografske kuće – Universal Music, Sony Music i Warner Music. Oni zajedno predstavljaju ukupnu proizvodnju više od 85 posto legalno konzumiranih zvučnih zapisa u Velikoj Britaniji svake godine.
BPI također pomaže u ostvarivanju prava svojih članova i svih umjetnika, štiteći i promičući ekosustav u kojem kreatori mogu napredovati, biti pravedno obeštećeni za korištenje svojih djela te nastaviti s daljnjom proizvodnjom glazbenih sadržaja u streaming, digitalnim i fizičkim formatima.
Koja je točno vaša uloga direktora javnih poslova unutar BPI-ja?
Konkretno, moja glavna uloga ravnatelja javnih poslova BPI-ja jest vođenje oblikovanja naših političkih pozicija na nizu tema, posebice u pogledu zaštite autorskog prava i intelektualnog vlasništva, kao i aktualne situacije poput Brexita i međunarodnih razvojnih mogućnosti. Predstavljamo interese svojih članova vladi, donositeljima odluka i ostalim dionicima budući da BPI nastoji stvoriti trgovačko okruženje u kojem naši članovi mogu dalje napredovati.
Kolika je zapravo snaga britanske glazbene industrije, u konkretnim brojkama?
Tijekom 2017. umjetnici Ujedinjenog Kraljevstva imali su jedan od osam albuma koji se prodaju diljem svijeta. BPI aktivno radi s vladom i svojim glazbenim partnerima kako bi promovirala britansku glazbu u inozemstvu i podržala izvoz pomažući Velikoj Britaniji da zadrži svoj status vodećeg svjetskog izvoznika glazbe nakon SAD-a. Također, zaduženi smo za sustav glazbenog izvoza koji je od 2014. sufinancirao oko 200 uglavnom nezavisnih projekata s više od 3 milijuna funti kako bi predstavili svoje stvaralaštvo u inozemstvu. Aktivni smo i u tzv. “trgovačkim misijama”, pogotovo na rastućim tržištima poput Indije i Kine, a posebno smo ponosni na “Sync” project kojim svakog lipnja u Los Angelesu spajamo naše članove s filmskim i TV producentima koji koriste glazbu u svojim djelima.
Glazba je jedan od “najjačih” britanskih izvoznih proizvoda. Koliko su tu činjenicu prepoznale vaša vlada i ostale političke institucije te na koji način održavaju njen značaj u ostatku svijeta?
Prekomorska zarada britanskih izdavača porasla je za 12% na 408,4 milijuna funti 2017. – najviši iznos u ovom stoljeću. Time je snimljena glazba sada zaradila više od 5 milijardi funti izvoza za britansku ekonomiju od 2000. godine. UK akti predvođeni Edom Sheeranom, Rag’n’Bone Manom, Samom Smithom i Duom Lipom pomogli su angažirati globalnu publiku. Europa je, kao najveće tržište ujedno najveći dio ovog rasta, ali Kina pokazuje najveći nacionalni porast.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva stoga prepoznaje važan doprinos glazbe kreativnoj ekonomiji, uključujući i tzv. “mekanu moć” koja pomaže u privlačenju rekordnog broja turista na naš teritorij. Velik dio potpore usmjerava se putem Odjela za međunarodnu trgovinu i “Britain is GREAT” kampanje koja je odgovorna za promicanje britanske trgovine širom svijeta.
Koliko se britanski umjetnici, pogotovo oni nezavisnog opredjeljenja, mogu osloniti na potporu države po ovom pitanju?
Putem posebne Music Export Growth Scheme, malim i srednjim labelima i umjetnicima osigurava se potpora od 5 do 50 tisuća funti kako bi ostvarili svoj potencijal inozemnog uspjeha. Time se podupire inozemni marketing i promocija određenog umjetnika ili izdanja izvan granica. Glazba, dakle, može igrati jaku ulogu, pogotovo u ovom post-Brexit okruženju. No, odlazak iz EU također prijeti impresivnim prihodima u inozemstvu ako se ne donesu prave odluke.
Vaša institucija također je organizator manifestacija poput BRIT Awards, Mercury Prize te utemeljitelj Official Chartsa. Koliko su te nagrade i top liste i dalje relevantne za glazbu i glazbenike, pogotovo uzevši u obzir današnje dinamično, ali i disperzirano digitalno tržište?
Nagrade, koje uključuju Mercury Prize, “BRITse” i službenu top listu (Official Charts), važne su korisničke platforme za promicanje britanske glazbe i međunarodnih umjetnika i repertoara te njihovo povezivanje s ljubiteljima glazbe. Oni pomažu u predstavljanju britanskih talenata kod kuće i u svijetu, posebice putem društvenih medija i digitalnih platformi, uključujući platforme poput YouTubea.
Navedena promocija pretvara se u prodaju albuma i milijune streaminga te pomaže promicanju kulturne vrijednosti britanske glazbe širom svijeta. Posebno smo ponosni na činjenicu da je od 1989. glazbena nagrada BRIT Awards skupila više od 20 milijuna funti. Riječ je o profitu kojeg smo putem BPI-jeve zaklade proslijedili, između ostalog, školi BRIT za izvedbenu umjetnost i tehnologiju te organizacijama poput ELAM-a, Nordoff-Robbins Music Therapy, Music Support i Key4Life. Za ilustraciju, do sada je više od 8.000 mladih ljudi dobilo besplatnu edukaciju i mogućnost ulaska u školu BRIT, a više od 10.000 djece i odraslih dobilo je pomoć izvanrednom glazbenom terapijom koju je proveo Nordoff-Robbins. Dakle, za nas je BRIT Awards više od same nagrade – to je način na koji činimo razliku u društvu.
Koja je perspektiva BPI-ja na nedavno izglasanu EU Direktivu o autorskim pravima i što ona znači za (mlade) umjetnike?
Broj streaminga, kako audio tako i videozapisa, znatno se povećava posljednjih godina budući da je potrošnja prešla na mrežu, a porast streaminga u oba oblika bio je razmjerno ekvivalentan. Korisnici koriste uslugu YouTube kao što bi koristili uslugu za streaming glazbe odnosno kako bi pronašli svoje omiljene pjesme i slušali svoje omiljene umjetnike na zahtjev. Međutim, iako su obe vrste audio streaminga zajedno narasle, značajan je jaz otvoren u iznosima koje te usluge vraćaju glazbenim labelima i umjetnicima.
Kreativne industrije rade na tome da se kroz novu EU Direktivu o autorskom pravu osigura odgovornost davatelja usluga koji interveniraju u ponudi sadržaja, na primjer kroz odabir, raspored i prezentaciju sadržaja. Oni stavljaju sadržaj na raspolaganje javnosti i stoga moraju zatražiti licencu za dostupnost sadržaja te poduzeti aktivne mjere radi sprječavanja kršenja prava. I, jednako bitno, ne mogu iskoristiti tzv. “sigurne luke” u Direktivi o e-trgovini. Ovo pojašnjenje uklonilo bi veliko izobličenje tržišta EU za sadržaj koji koristi glavne tehnološke platforme SAD-a na štetu europskih kreatora. To je iznimno potrebno ukoliko želimo maksimalno povećati rast britanskog digitalnog gospodarstva i osigurati da umjetnici mogu ostvariti fer zaradu od svog rada u digitalnom dobu.
Tijekom nedavne kampanje, dominirale su razne lažne tvrdnje protiv ovih prijedloga. Direktiva o autorskim pravima neće “razbiti internet” ili “ograničiti slobodu govora”. Direktiva o autorskim pravima ne mijenja način na koji korisnici doživljavaju internet. Platforme bi morale surađivati s kreatorima sadržaja i vlasnicima sadržaja kako bi spriječile neovlaštene uporabe. Direktiva o autorskim pravima ne specificira posebno kako platforme osiguravaju sprečavanje uporabe nelicenciranih radova, preferirajući ostaviti dionicima da pronađu pravu ravnotežu.
Svi umjetnici – bilo da je riječ o mladima ili već etabliranim imenima – moći će i dalje moći koristiti web stranice na način koji će poduprijeti njihove karijere, no izbor će biti na njima samima. Ako žele dopustiti alternativne korištenja, to slobodno mogu. Ne bi trebalo biti promjena u bogatstvu i raznolikosti online sadržaja, osim što će njegovi izvođači i proizvođači biti pravilno i pravedno plaćeni.
Koliko ste upoznati s hrvatskom glazbom? Što Hrvatska glazbena industrija može naučiti iz britanskog iskustva?
Hrvatski glazbenici nisu previše poznati britanskoj publici osim možda kroz manifestacije poput Eurosonga. Međutim, s globalizacijom glazbenog tržišta, dobra će glazba pronaći svoju publiku bez obzira na to gdje dolazi. Teško je odgonetnuti formulu koja je Britaniju učinila velikom glazbenom silom, no ona sada je toliko duboko ukorijenjena u našu nacionalnu priču da nam ne preostaje ništa nego nastaviti s poticanjem generacija na daljnje kreiranje i inovaciju.
Intervjuirao: Josip Radić
