Haustorov rock u widescreenu

1805

U “Original Album Collection” seriji kompaktnih box-setova, došao je red na jedan od najvećih dragulja koje Croatia Records ima u svom katalogu. Novi box sadrži sva četiri studijska albuma Haustora, objavljena između 1981. i 1988. godine.

Ostavština Haustora, premda obujmom nevelika (pa je i ovaj box u odnosu na druge u seriji kratak za jedan disk), jedna je od najoriginalnijih i najtrajnijih diskografija na ovim prostorima.

Istoimeni prvijenac benda, objavljen 1981. godine nakon nekoliko godina zajedničkoj muziciranja, najavio je dolazak novog jakog kolektiva na zagrebačkoj rock sceni. Zvuk albuma bio je u skladu s onodobnim novovalnim manifestom, uz upečatljivi naglasak na puhačkoj sekciji. Zrelost pjesama demonstrirala je da Haustor ima dva jaka autora u Srđanu Sacheru i Darku Rundeku. Na albumu se nalazi i jedna od najprepoznatljivijih pjesama grupe, “Moja prva ljubav“, koja je ranije objavljena kao prvi singl. Obojana u tople karipske boje, zvukom je donekle odskakala od ostatka albuma koji je više bio u skladu s monokromatskim izgledom omota albuma, no poslužila je kao dobar nagovještaj onoga što slijedi. Dok prvijenac ima snažni zagrebački štih, na idućem albumu Haustor su počeli fascinirati širi horizonti. “Treći svijet” je objavljen nakon pauze od tri godine zbog služenja vojnog roka članova grupe. Album otvara rasni dub “Neobičan dan“, sa stihovima koji se referenciraju na Bibliju i roman Mihaila Bulgakova “Majstor i Margarita”. Slijedi jednako fascinantan borbeni funk “Zadnji pogled na Jeršaleim“. Pokazalo se da zajednički nastup s Gang of Four na zagrebačkom Muzičkom bijenalu nije bio slučajan. Haustor su pripadali u isti kontekst sa suvremenim progresivnim post-punk bendovima poput Killing Joke, Talking Heads ili Gang of Four. Na “Trećem svijetu” zvukom pjesme sve više istražuju prostore Latinske Amerike i Afrike, odnosno glazbenih pravaca kao što su reggae i world music. U zvučnoj paleti su se tako našli instrumenti kao što su panova frula (čiji je karakteristični zvuk obično povezan s područjem Anda), brazilski bubanj cuica te afričke konge i talking drum. Premda je ponekad bilo teško dešifrirati o čemu pjesme točno govore, zajednički kontekst je bio jasan i potpuno u skladu s naslovom albuma: bile su to pjesme o tzv. ‘trećem svijetu’ ispričane kroz oči gerilaca, disidenata i pobunjenika. Pjesme o crnim dječacima s puškom u ruci i djevojkama palim za stvar.

U taj kontekst uklapali su se i naši domaći ‘momci u plavim kapicama’ iz pjesme “Radnička klasa odlazi u raj“. Opet je to bila jedna pjesma koja zvukom odudara od ostatka albuma, jer je snimljena ranije, no iz razloga koje je lako pogoditi, zadržana je u ‘bunkeru’ do “Trećeg svijeta”.

Muziku podržava

Nakon “Trećeg svijeta” Sacher napušta bend, ostavljajući Rundeka kao jedinog glavnog autora pod čijim su vodstvom Haustor objavili još dva albuma. “Bolero”, objavljen 1985., uspijeva zadržati visoku razinu prethodna dva albuma. Na njemu se nalazi nekoliko novih evergreena Haustora, kao što su “Ena“, “Šejn” i epska balada “Šal od svile” koja zaključuje album.

Finalni album “Tajni grad” iz 1988. završio je diskografsku priču o Haustoru sa stilom. Na njemu je moguće osjetiti značajni utjecaj plesne, klupske muzike kao što je disco, R&B i hip-hop. Srđan Sacher se ponovo pridružio bendu (kao gost), te je svirao bas na više od pola pjesama.

Haustor nakon “Tajnog svijeta” prestaju postojati, no njihov presudan utjecaj se može osjetiti na kompletnoj domaćoj (alternativnoj) rock sceni ’90-ih.

Sacher je nakon Haustora imao zanimljivu epizodu s Vješticama, a Rundek je sa svojom solo karijerom kao rijetko koji svoj vršnjak uspio ostati relevantan sve do danas. Pravo je čudo da do ovog box-seta, izuzev prvijenca, albumi Haustora nisu bili reizdani na CD-u. Sada je to konačno ispravljeno i to, kao i ostala izdanja u “Original Album Collection” seriji, u moćnom remasteriziranom zvuku.

Ambiciozno zamišljeni, ali kvalitetno izvedeni pa ambiciju ne možemo prozvati prepotencijom, u velikoj mjeri inspirirani između ostalog i teatrom, ovi albumi su ujedno bezvremenski klasici i znak svog vremena. Granice su tada bile zatvorenije, a informacije teže dostupne, no Haustor su u svojim pjesmama pokazali zadivljujuću širinu imaginacije, interesa i obzora.

Bez obzira bile njihove upečatljive vinjete plod mašte ili svjedočanstava iz prve ruke, oni se u svojim pjesmama nisu zatvarali u trivijalnu rutinu svog mikrokozmosa. To je razlog zašto njihovi albumi u odnosu na većinu onoga što se danas može čuti djeluju kao razlika između gledanja filma na kino platnu i na zaslonu tableta.

Muziku podržava