Prošlo je dosta vremena Art&Musica u Puli i susreta s Grofom Đurazom i njegovim Grof Đuraz Monstrum Orchestrom. Bio je to jedan od zanimljivijih sudionika prošlogodišnjeg festivala, a taj simpatični banjalučki reggae bend je definitivno kupio tamošnju publiku.
Kada ste nastali i otkad svirate u sadašnjoj postavi?
Grof Đuraz još uvijek nema striktno definiranu postavu i riješeno pitanje članova. Trenutno se radi na stvarima s raznim banjalučkim muzičarima, tako da ekipa za nastupe još nije definirana. U svakom slučaju, dosta kvalitetnih muzičara je prošlo kroz muzičke odaje Grofa Đuraza.
Kakvo je stanje s materijalima i planirate li uskoro izdavanje albuma?
Što se materijala tiče, on je gotov što se tiče većine muzičkih rješenja. Sada se trebaju razraditi dionice za puhačku sekciju, klavijature, udaraljke, prave semplovi i ritmovi , rade kostimi, scenografija i sl. Nadam se da će do kraja godine biti gotov, usnimljen i spreman. Trebali bi gostovat muzičari iz regije i EU. Ali o tome ću moći dati konkretnije podatke kada se te stvari počnu događati. Za sada mi radimo kosture i usnimavamo materijal u kućnoj varijanti i priremamo se za snimanje.
Je li nastup na ovogodišnjem Art & Musicu vaš prvi nastup u Hrvatskoj?
Da, to je bilo prvo ‘grofovsko’ hodočašće u Hrvatsku.
Jeste li zadovoljni prijemom kod publike?
Veoma smo zadovoljni. Mislim da je omladina bila veoma vesela i razdragana tokom našeg nastupa. Vrištali su, pljeskali i pravili buku, graju, što mi je bio dovoljan pokazatelj da je naša poruka bila prihvaćena na pravi način.
Koliko ste zadovoljni organizacijom festivala?
Organizacija je također bila dobra. Zvuk, binska oprema, svijetlo, izbor bendova i gostiju, smještaj… U svakom slučaju, drago mi je bilo upoznati Pulu, ekipe iz drugih bendova, gospodina Bradu i mnoge druge kvalitetne ljude.
Također ste imali priliku upoznati se s bendovima iz drugih gradova i razmijeniti međusobna iskustva. S kojim od bendova si ostao u najboljem kontaktu?
Što se tiče kontakata s drugim bendova, prebacim preko spejsa koju s ekipom iz Repetitora, sa Zojom, sa Sajsi, s likovima iz Shirokoa… U prinicipu smo se svi lijepo družili, razmjenjivali ideje, kontakte… To je dobro, jer kontakti su sve. Mislim da bendovi trebaju više surađivati, a posebno mislim na bendove u regiji.
Spektar tema u tekstovima ti je dosta ranolik. Jedna od tema je i politika. Kakvo je tvoje viđenje života u BiH i misliš li da su mladi tamo zapravo jako izmanipulirani od strane medija?
Ne samo mladi, već i radna klasa, intelektualci, prosvjeta, umjetnici, sportaši, penzioneri, dakle cjelokupno stanovništvo BiH je jako izmanipulirano, pošto je u BiH trenutno totalno neko suludo stanje koje se svodi na pljačku od strane lokalnih političara, stranih političara, diplomata, ljudi koji su privatizirali firme i banke, dakle užas jedan, grozota i zlo. Kao što piše na smrtovnicama – TBN, tj. tuga, bol, nevjerica. Mladi su mi tu nekako i najnormalniji, mada je s druge strane prisutna totalna pasiva i apatija kod njih. Kao da su totalno ubijeni u pojam. Znam da nije najsjanije, ali mladi se moraju više laktati, organizirati, otimati, boriti, jer ove stare drobonje pokradoše sve, a stalno prže tihi nacionalizam i kvazi sakralni patriotizam tako da je uvijek napeto. Mamu im jebem!
Kako se vi osjećate u pokušaju ispravljanja “Krive Drine”?
Pa Drinu, Savu i ostale regionalne rijeke nisu uspjeli ispraviti ni mnogo pametniji, mudriji, ljepši i sposobniji od mene, tako da sam ja totalno batalio tu rabotu – Ispravljanje.
Ja više prenosim pozitivnu energiju i jednu jednostavnu poruku – Ne budi Konj.
Osjećate li da to ima kakvog efekta?
Kada budem više svirao i bio na terenu, moći ću ti odgovoriti na to, mada vjerujem da su umjetnici uvijek bili najbolji promoteri humane i čovjekoljubive ideje.
Ti sviraš u još jednom odličnom bendu iz Banja Luke koji se zove Sopot. Imaju li i ostali članovi projekte van benda?
Točno, radim i u Sopotu, sviram gitaru i bas. Ostali članovi uglavnom imaju projekte na kojima rade. To su, po meni, veoma perspektivni projekti i nadam se da će to vrijeme i pokazati.
Možeš li izdvojiti neke perspektivne bendove iz BiH?
Mogu. Krenut ću od banjalučkih bendova:
http://www.myspace.com/jubbookosanegrass
http://www.myspace.com/sopotproject
http://www.myspace.com/thebandkrec
http://www.myspace.com/bandrevolt
http://www.myspace.com/postscriptumbl
http://www.myspace.com/afrodizijak
http://www.myspace.com/antidopeband
http://www.myspace.com/fokus51
Ovi bendovi se meni osobno sviđaju i dobro i dugo rade, i svi su konačno ili snimili ili snimaju prve albume. Sopot i Revolt spremaju druge, dakle radi se. Mislim da bi se u 2008. trebalo više stvari dogoditi na regionalnom nivou vezano za bendove koje sam nabrojao. Što se tiče drugih gradova, meni su ok: Tuzla – Defence, Brčko -Dub Rebbelion, Prijedor – Dbauizađale, Travnik – KzuOle, Sarajevo – Letu Štuke, Damir Imamović, Skroz, Mostar – Vuneny, Zoster, Starke. U BiH je trenutno najbolje stanje što se tiče bendova otkako je rat stao, s time da je za razliku od recimo Slovenije i Hrvatske mnogo teže to dovesti do nekog profi nivoa zato što se autorska prava još uvijek kilavo štite, standard je niži, kupovna moć publike slabija, tako da se to osjeti generalno, ali kako sam ja bolesni optimist, vjerujem da će s vremenom stavri popraviti.
Tvoj bend me stilski neodoljivo podsjeća na mostarski bend Zoster. Jeste li kada surađivali ili svirali s njima?
Nismo nikada, mada sam par puta s Marijom na tu temu razgovarao. Volio bih da on otpjeva nešto.
A jeste li svirali kada van BiH i Hrvatske?
Grof je kao gost na turneji Sopota svirao poslije, u pratnji svojih prijatelja Duhova.
Mislim da je i Slovenac lijepo prihvatio Grofa.
Kakvi su planovi za budućnost?
Planovi su slava, pare, svirke, krv, žene, droga, pakao… Generalno.
Tehnički planovi su – rad na albumu, priprema scenografije, styling, kostimi, rad na zvuku i vizualnom identitetu. Dakle, ono u Puli je bio 10. dio od onog kako to treba izgledati i zvučati na kraju.
Za kraj jedna zanimljivost, ne znam koliko su ljudi upoznati sa činjenicom da u Banja Luci vlada ogroman nesrazmjer izmedu žena i muškaraca, točnije muškaraca ima dosta manje nego žena. Jedna tvoja pjesma (“Korzo”) govori o tome pa me zanima možeš li nam ti nešto konkretnije reći o tome?
Dosta ljudi u regiji zna za tu legendu. Ja slobodno mogu da reći da najteže na kraj izlazim sa ženama iz Banja Luke, ali to je samo moj utisak. Pjesma “Korzo” do najsitnijih detalja govori o tome. Ja samo znam da želim svojih sedam komada (smijeh). Uostalom, dođite na ljeto pa se uvjerite.
