Drugu godinu zaredom istražujemo slušanost glazbe, odnosno gdje ide muzika kod nas. Koliko nas stišću lake note, a koliko osjetljivim ušima znače pop, rock, elektronika, klasika, hip-hop, blues, jazz, reggae i ostali žanrovi i supkulture.
Centar za istraživanje tržišta – GfK, i ovaj je put pretresao scenu i došli smo do sljedećih zaključaka.
Svakodnevnica
Kao i prethodne godine, u Hrvatskoj 72% populacije sluša muziku svakodnevno. Zaključujemo kako je Hrvatska kulturna zemlja koja voli glazbenu kulturu. Ističemo kako tek 8,2% populacije nije osjetljivo na glazbu. U Zagrebu i okolici je to na najvišoj razini od 82% dok je kod Slavonaca to na 55,8%.
Za zaključiti je i da slušanost glazbe korelira s veličinom naselja. U najvećim gradovima (iznad 100.000 stanovnika) je to prosječno na 81,7% svakodnevne konzumacije.
Svima je jasno da mladi najviše slušaju muziku, ali sluša se i do dobi za penziju – pa istraživanje pokazuje kako 62,1% osoba iznad 65 godina sluša glazbu svakodnevno. Dok, primjerice 84,4% mladih (u dobi 16-25) sluša glazbu svakodnevno.
Lani smo ustanovili kako obrazovaniji ljudi više konzumiraju glazbu. Također, i osobe s boljim primanjima više slušaju glazbu od onih s manjim.
Žanrovi
Kao i lani, najveće je pitanje – a što to oni slušaju? Žanrovski gledano, najpopularniji je pop, ali i zabavna glazba koja je svrstana u istu kategoriju. Po samoj klasifikaciji popa – ono što je najpopularnije i jest pop. 67,9% građana voli pop.
23,3% voli rock (u tu grupu spadaju i metal i punk, primjerice) kao najveću supkulturu. Lake note turbo-folka prihvatljive su kod 21% građana Hrvatske, što je mali pad u odnosu od lanjskih 24%. Te dvije skupine najveće su i najinteresantnije pa ćemo ih dodatno proanalizirati. Prije toga, istraživanje pokazuje kako 15,9% voli disco/funk note, world music/etno/klape/folklor voli njih 15,1%. Klasiku voli 13,8%, a jazz/blues/soul 16,9%. Hip-hop kultura prihvaćena je u 9,5% slučajeva, dok elektronsku glazbu voli 9,1% ispitanih.
Kad promatramo geografska područja Zagreb i okolica najviše voli rock, također Istra i Primorje te Sjeverna Hrvatska pa onda Dalmacija. S druge strane, turbo-folk je najpopularniji u Lici, Kordunu i Banovini, dok istraživanje pokazuje kako je najnepopularniji u Istri i Primorju – tek 6,4% stanovnika tog područja priznaje ljubav prema lakim notama.
Ukoliko se usmjerimo na dob, rezultati istraživanja su sljedeći: rock vole mladi, najviše od 15-34 godina, ta kategorija je najzastupljenija i kod narodnjaka, no ipak, uz razliku što tek najmlađa dob najviše voli narodnjake, odnosno 33,6% mladih u dobi od 15 do 24.
Uzmemo li kao obilježje obrazovanje, rezultati su očekivani: tek 8% visokoobrazovanih voli turbo-folk što je obrnuto proporcionalno od neobrazovanih. Iznad 50% stanovnika nižeg obrazovanja (završena osnovna škola i/ili stručna srednja škola) voli narodnjake. Kod rocka je to posve obrnuto. 34,2% visokoobrazovanih Hrvata voli rock, dok oni s najnižim stupnjem obrazovanja najmanje vole rock – tek 3,3%. Isto tako je vidljiv velik afinitet visokoobrazovanih prema jazzu, bluesu i klasičnoj glazbi.
Ukoliko pričamo o prihodima, razlike su još izraženije. Najviša razina u istraživanju, osobe s mjesečnim primanjima iznad 9.000 kn, slušaju pop i rock podjednako – pop 78,9% i rock 70%, turbo-folk nije bio izbor niti jedanput, no ta skupina je i najmanja. No jasna je razlika da sa smanjenjem prihoda turbo-folk postaje željeniji izbor. Generalno gledano, što je veći prihod, veći je afinitet prema glazbi općenito, dok je turbo-folk jedini kod kojeg je to obratno.
Izvođači
Kad postavite pitanje koji vam je najdraži izvođač – najpopularniji izvođač je i dalje Oliver Dragojević koji je prvi izbor za 12,4% građana Hrvatske, s tim da je Oliver u Dalmaciji izabran od 23,6% ispitanih. Drugi je Tony Cetinski s 9,5% kojeg najviše vole u Sjevernoj Hrvatskoj i Zagrebu, a treći Gibonni koji je prvi draft u 7,4% slučajeva, a najviše vole u Istri i Primorju. Legenda Mišo Kovač je četvrti, a prate ga Dražen Zečić i Severina.
Prvo domaće ime s rock pridjevom spominje se s Parnim valjkom koji je prvi izbor u 0,7%, a slijede Neno Belan te Prljavo kazalište.
Od stranih izvođača izbor je pao na Lady GaGu s 1,2%, slijede ju Rihanna i Michael Jackson te Robbie Williams i U2. Istraživanje pokriva i koja su imena povezivana s turbo-folk etiketom najtraženija. To je daleko prije drugih pop-folk i sevdah zvijezda – Halid Bešlić kao prvi izbor u 17,9% slučajeva, dok je pop-folk pjevačica Neda Ukraden na drugom mjestu sa 6,2%.
Koncerti
Iako su nam u zadnjih 4-5 godina koncerti dobro posjećeni i cijela industrija je živnula, istraživanja na ukupnoj populaciji starijoj od 15 godina govore kako je to i dalje komoditet imućnijih i kako prosječni građanin Hrvatske ne može izdvojiti za odlazak na koncerte. U svim kategorijama na koncerte rijetko ili uopće ne ide iznad 60% stanovnika, njih 5,8% ide barem jednom mjesečno, a 30% ih ide nekoliko puta godišnje. Koncerte najviše vole u Istri, Primorju, Dalmaciji i Zagrebu i to muškarci i žene podjednako. Mlađe generacije češće idu, kao i obrazovani i imućniji.
Izvor: GfK Omnibus, nacionalno reprezentativan uzorak RH, N=1000, 15+, veljača 2011.
