Usamljen na glavnoj cesti

    3950

    Sam Taylor-Wood

    John Lennon - Dečko koji ne obećava

    Datum izdanja: 01/09/2010

    Izdavač: Ecosse Films & Film4 / VTI

    Žanr: Drama

    Trajanje: 98

    Naša ocjena:

    Film neprevedivog imena “Nowhere Boy” je studija odrastanja Johna Lennona, kada kao mladić doživi tri velika odlaska: prvi – kad mu umire tetak George Smith (na početku filma), drugi – kad mu pogiba majka, i treći – kada odlazi iz Liverpoola u Hamburg.

    “Nowhere Boy” je i dirljiva psihološka analiza odrastanja jednog djeteta u familiji svojeglavih ljudi kojima je zajedničko da svi imaju smisao za humor, da vole muziku i da su se u stanju posvađati tri puta u jednoj minuti, od toga dvaput sa samim sobom.

    Kao dobra podloga za zahtjevan cilj poslužili su memoari prve Lennonove žene Cynthije. Filmska restauracija je upalila: osim što se vjerno dočaralo razdoblje u Velikoj Britaniji tijekom pedesetih godina 20. stoljeća, gledatelji će ostati zapanjeni time kako je Lennon ‘skinut’, i što se tiče glasa te oštrog jezika. Dijalozi nikad nisu patetični, nego se doimaju vrlo autentično, baš kao da je ili kao da bi to sam Lennon izgovorio ili pomislio (opet, hvala Cynthiji na memoarima).

    Osnova filma je moćan višestruki konflikt (ipak život piše najbolje drame!): Kao petogodišnjak, John je poslan (od mame) da živi sa strogom i konzervativnom tetom Mimi, koja bi, kako bi rekli u nekim krajevima, od njega htjela ‘napraviti pravog čo’eka’: dobrog učenika, s finim manirama, uljudnog i engleski suzdržanog.

    Nećak (zapravo posinak) ima buran temperament, opak jezik, želju za umjetničkim izražavanjem i dominiranjem u društvu. Johnova majka Julia ga prvo napušta u ranoj dobi, zatim se vraća u Lennonov život tek u tinejdžerskoj dobi, kada je zasnovala novu obitelj i tada John upoznaje svoje polusestre. Majka se ponaša histrionski, neodgovorno, svoje majčinske propuste prema Johnu liječi poklonima, tulumarenjem (sa sinom) i zaštitom pred kaznama autoritarne tete Mimi, dok na delikatnija Johnova pitanja (‘Paulova majka je otišla jer je imala rak. A koji je tvoj izgovor?’) nudi recept naše premijerke: cmoljenje, suze, pa kupovanje mira poklončićima i novcem. Ipak, Julia je Johnu dala prve lekcije iz muzike do kojih bi teško došao da je ovisio samo o teti Mimi.

    U ljeto 1958. Julia pogiba, a John se sve više zbližava s još jednim momkom koji je preživio gubitak mame, Paulom McCartneyem. Iako je priča poznata i više puta ispričana, film plijeni pažnju detaljnom razradom i razarajućim balansom: u jednom momentu mladi je Lennon ljut, ozlojađen i bezobrazan, u drugom suosjećajan, nježan i ranjiv – a što je najvažnije za film, te gotovo shizofrene promjene događaju se vrlo prirodno. Pažljiviji Beatlesolog će prepoznati pjesmu “Maggie Mae” s albuma “Let It Be”, pa “Hello Little Girl”, te nekoliko ranih rock’n’roll klasika.

    Najveći nedostatak filma je njegov kraj, koji kao da je napravljen pod većim pritiskom producenata, pomalo hollywoodificiran i podsjeća na biografske filmove o Rayu Charlesu i Johnnyu Cashu.

    Muziku podržava