Švedski jazztrio E.S.T. što dolazi od imena Esbjörn Svensson Trio – mnogi smatraju jednim od trenutno najblistavijih europskih sastava klupske scene. Zanimljivo je da sebe vide kao pop grupu koja svira jazz, a to ćete doživit posjetite li njihov nastup, koji je svakako događaj za pamćenje. Donosimo vam razgovor s liderom E.S.T.-a – Esbjörnom Svenssonom, u kojem ćete saznati na koji način funkcionira i djeluje najbolji europski jazz sastav današnjice.
Što za vas, ali i ostale europske jazziste znači nagrada European Jazz Prize koju ste osvojili?
Doista smo sretni i počašćeni što smo dobili European Jazz Prize. Vidjet ćemo hoćemo li zbog toga postati popularniji.
Na koji način pokušavate postići vlastiti pristup?
Bilo je doista mnogo izvrsnih jazz glazbenika nakon kojih je teško kreirati nešto novo. No, ne razmišljamo o našoj glazbi kao o jazzu u klasičnom smislu. Na nju gledamo jednostavno kao na glazbu. Ono što radimo danas je dosta udaljeno od tradicionalnog jazza. Mogli bi reći da je to mješavina različitih stilova poput jazza, klasične glazbe, rock & rolla, ali i dancea i popa. No naš pristup ne proizlazi iz ideje miješanja stilova. Za nas je to prirodan način sviranja. Impriovizirati i kreirati glazbu koja dobro zvuči.
Koliko vam je u kreiranju glazbe važan ugođaj i korištenje različitih ritmova?
Ne razmišljamo o različitim ritmovima, akordima ili ugođajima. Za nas je prirodno da sviramo kako osjećamo. To vjerojatno dolazi iz činjenice da smo odrastali s rock & roll glazbom, a tek poslije smo učili svirati jazz, posebice bebop i suvremeni jazz. Svi smo svirali i klasičnu glazbu. No, danas ne razmišljamo o granicama u glazbi. Jednostavno sviramo načinom kojim to želimo. Tako se kreira zvuk E.S.T.-a.
Izvodite isključivo vlastite skladbe i uvijek ih potpisujete kao E.S.T. Znači li to da nastaju kao plod zajedničkog djelovanja?
To nije posve tako. Postoji nekoliko skladbi na našim albumima koje su nastale tijekom pokusa ili na jam sessionima, ali činjenica je da ja skladam. Skladam svu glazbu koju sviramo, a aranžmani su zajednički, kao i doprinos prigodom njihova uvježbavanja. No, na kraju zabilježimo da smo svi skladatelji.
Vaš trio već godinama djeluje u istoj postavi. Što to znači za razvoj vaše glazbe?
Naravno da to mnogo znači. Zajedno sviramo jedanaest godina što je ključno za našu glazbu, značajano pri kreiranju zvuka sastava. To je nešto više od zajedničke svirke trojice dobrih svirača. Svirate li tako dugo zajedno u prigodi ste kreirati osoban i prepoznatljiv zvuk sastava, a naš je prilično neuobičajen u današnjem glazbenom svijetu u kojem mnogo izvrsnih glazbenika svira zajedno, ali rijetko se može čuti istinski sastav.
Koliko vam je blizak zvuk i pristup koji je promovirala izdavačka tvrtka ECM, koji podrazumijeva visoku estetiku, poseban ugođaj i snažan utjecaj europske klasične glazbene tradicije?
On nam je svakako blizak, ali ne povodimo se za njim. Nadahnuti smo mnogim glazbenicima, skladateljima koji su djelovali prije nas, posebice skladateljima klasične glazbe. Djelić ECM-a se svakako može osjetiti, ali ne možemo se u potpunosti uspoređivati s njihovim zvukom. ECM je svoj image stvarao na suradnji sa slavnim glazbenicima, ali i na kreiranju posebna zvuka s mnogo odjeka i drugih posebnosti. To nije način na koji mi radimo.
Tijekom svih tih godina ta je tvrtka promovirala i skandinavske glazbenike. Kako gledate na skandinavsku jazz scenu danas?
Iskreno govoreći, nisam dobro upoznat s tom scenom jer smo neprestano na turnejama diljem svijeta i rijetko sviramo ‘doma’. Ove ćemo godine imati samo pet nastupa u Švedskoj. Nisam upućen u to što se događa u Švedskoj. Znam da u Norveškoj postoje glazbenici koji su razvili poseban način sviranja i kreiranja glazbe.
Mislite li na Buggea Wesseltofta, produkciju Jazzland i glazbenike koji se okupljaju oko tog izdavača?
Upravo to. Bugge Wesseltoft, Niels Petter Molvaer… Tamo se pojavilo mnogo glazbenika koji imaju osobnost i čija je glazba zapažena diljem svijeta. U Švedskoj je mnogo izvrsnih glazbenika, ali rijetki su poznati izvan granica zemlje. Ne znam zašto je tako. No, glazbenici koji se okupljaju oko Jazzlanda zvuče potpuno drukčije od nas jer svoj pristup grade na grooveu, elektronici i klupskim ritmovima, i to nadograđuju improvizacijama. Mi smo počeli djelovati na akustičnoj osnovi, posebice na tradiciji Billa Evansa, a na to dodajemo nove ritmove i nove zvukove. No, to je u osnovi akustična glazba.
Može li skandinavski model biti putokaz za razvoj jazza u njegovu drugom stoljeću?
Teško je govoriti o budućnosti jazza. Danas u glazbi postepeno nestaju ustaljene postavke i različiti glazbeni stilovi utječu na druge stilove tako da se cjelokupna glazba sve više miješa. To možemo usporediti s ljudskim razvojem. Prije su zajednice bile odvijene; Afrikanci su živjeli u Africi, Europljani u Europi, Indijci u Indiji, ali danas svi putuju diljem svijeta i spajaju se s drugima. Sve se miješa. Isto se događa i s glazbom što je jako dobro i uzbudljivo.
Davor Hrvoj
