Ti divni gadovi još uvijek oduševljavaju

    1119

    Those Poor Bastards

    Vicious Losers

    Datum izdanja: 07.10.2014.

    Izdavač: Tribulation Recording Co

    Žanr: Country, Gothic

    Naša ocjena:

    Popis pjesama:

    1. I Am Lost
    2. Getting Old
    3. Let Us Rot
    4. Give Me Drugs
    5. All Dolled Up
    6. Lonely Man
    7. Strange Dark Night
    8. Born To Preach
    9. Big Tress
    10. The Only Time
    11. Trouble At Home
    12. Loser’s Prayer
    13. Today I Saw My Funeral

    Za sve ljubitelje mračnijeg zvuka, gothic americana i gothic country su pravi izbor.

    Glazba koja ne podilazi mainstreamu i popularnim strujanjima otkriva nepoznate predjele religioznog, otpadničkog i prezrenog svijeta. Oslonjena na tradiciju gotičkih romana i romantizma nosi bogatstvo u tekstovima i zvuku koji ne ostavlja ravnodušnim. Ova glazba pogađa ravno u glavu i potiče na egzistencijalna pitanja i smisao života. Jedan od najpoznatijih bendova gothic countrya su Those Poor Bastards. S osam albuma iza sebe pokazali su da mogu stvarati dobre stvari redovno, ali kvalitetno. S devetim albumom nastavljaju tradiciju desperantnog i butnovnog zvuka s korijenima u gospelu, countryu i americani, ali mnogo intenzivnije i još mračnije. Teme su i dalje poznate s referencama na kršćanstvo, spasenje i odnos prema Bogu, ali transformirano iz vizure nevjernika i otpadnika. Mizantropija je jako prisutna – ove pjesme pjeva čovjek koji ujedno i mrzi i voli sve ljudsko te se prema tome tako i odnosi, kao ljubavnik i kao mizantrop. Iz takvog odnosa slijede i misli o smrti koje prožimaju većinu pjesama, smrt i otkupljenje, ujedno i religiozno i antireligiozno, paradoksalno i apokaliptično.Amerika je tu i dalje kao referentna točka – obećana zemlja u kojoj gubitnici traže svoje mjesto. Baština koju nose svakako ima korijen u povijesti SAD-a i odnosu prema njenom nasljeđu.

    Sve je to lijepo upakirano u album koji nimalo ne zaostaje za prijašnjim radovima – poznati zvuk i inteligentni, ali ironični i ponekad humoristični tekstovi, ali uglavnom zamotani u ruho očajnika i izgubljenog čovjeka koji traži spas u glazbi. Upravo zato taj mračni zvuk ponekad zablista u nešto radosnijem tonu i podsjeti na najbolje radove Hanka Williamsa, pa čak i Toma Waitsa. No, Those Poor Bastards su southern gothic i death country bend i stoga su primjerenije usporedbe s Jay Munlyem, Slim Cessna’s Auto Club i Antic Clay. To su prvaci ovog žanra, a s “Vicious Losers” su to i zapečatili.

    Muziku podržava

    Taj stav očajnika i gubitnika potvrđuje već prva stvar “I Am Lost” u kojoj se čuje pravi zvuk gothic americane i to je najuspjelija stvar na albumu. Najviše podsjeća na Munlya i utoliko će svim njegovim ljubiteljima dobro sjesti.

    Give Me Drugs” je zabavna i sarkastična i jedina takvog, malo radosnijeg tona. U njoj su se poigrali s odnosom prema ovisnosti i svemu što ide uz to, a ‘jadni gadovi’ to jako dobro poznaju. “Lonely Man” i “Strange Dark Night” su melodiozne balade u sredini albuma i pun je pogodak što jesu jer čine mali odmak od intenzivnijih stvari te pripremaju teren za sam kraj albuma koji donosi dvije predivne stvari “Loser’s Prayer” i “Today I Saw My Funeral” – prave death country stvari s religioznom tematikom i autoironičnim tekstom.

    Ni ostatak albuma nimalo ne zaostaje, većina stvari su smislene i zaokružene, malo je toga što bi se moglo prigovoriti. “Vicious Losers” će biti uzbudljivo otkriće za sve one koji još nisu upoznati s ovakvim zvukom, a starim poznavateljima još jedan odličan podsjetnik kako je gothic americana izvorište inspiracije i smisla u besmislu.

    Muziku podržava