Priče za sve glazbene ukuse

Trans-Siberian Orchestra jedan je od najzanimljivijih bendova-projekata na svjetskoj glazbenoj sceni, kojeg je prije dvadeset godina osnovao kompozitor, producent i glazbenik Paul O’Neill i kroz kojeg je prošao ogroman broj glazbenika svih profila.

Bend je u dosadašnjoj karijeri objavio pet studijskih albuma, a osim autorskih pjesama veliki je broj prerađenih, dorađenih i prearanžiranih naslova velikana klasične glazbe poput Ludwiga van Beethovena, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Franza Liszta, Pyotra Ilyicha Tchaikovskya, Giuseppea Verdija ili Nikolaia Rimsky-Korsakova.

U početnom dijelu karijere, usprkos nedvojbenoj kvaliteti, TSO svoje mjesto nije pronašao niti među rockerskom, a niti među klasičarskom publikom, iako mu glazba oduvijek ima potencijala, i što je najvažnije, kvalitete za oba sloja publike. Naime, svi su mu albumi kombinacija progressive rocka, metala, duhovne glazbe i izrazito snažnog, čak dominantnog utjecaja klasične glazbe, ukoričeni u općeprihvaćeni pojam rock opera, što bi, uz dodatak atmosferične teatralnosti, bio i njihov najtočniji opis. Isto tako, problem je bio u tome da se zbog kompleksnosti i zahtjevnosti glazbe dosta dugo poslagivala ekipa za live nastupe, s kojima se započelo 1999., pa je tako izostao jedan od najvažnijih segmenata u približavanju glazbenika publici.Danas je stvar bitno drugačija, sve je to posloženo, pregršt je tu vrhunskih pjevača različitih profila i vokalnih klasifikacija, prvorazrednih zborova, glazbenika svih stilova, simfonijskih orkestara i producenata uključenih u ovu priču kojoj, kako rekosmo, još uvijek nije u potpunosti priznato da je vrhunska. Ili barem ne onoliko koliko to zaslužuje. Ipak, situacija nakon albuma “Beethoven’s Last Night” (2000.), fiktivnoj konceptualnoj priči o posljednjoj zemaljskoj noći velikog kompozitora, bitno je promijenila odnos prema ovom bendu, rapidno je povećan broj fanova, pa je TSO danas ipak u određenim krugovima priznato ime koje ima svoju publiku i koncerti su im poprilično dobro posjećeni. Tome u prilog ide i podatak da su ih Billboard Magazine i Pollstar promovirali u Top Ten bendova sa najposjećenijim koncertima u ovom mileniju. TSO nastupa isključivo u Arenama i kazališnim dvoranama jer upravo one na najbolji način mogu dočarati svu bajkovitost njihove glazbe.

Onima koji ih još uvijek nedovoljno poznaju “Tales Of Winter: Selections From The TSO Rock Operas“, retrospektiva bendova dosadašnjeg rada, odnosno izbor pjesama sa svih do sada objavljenih albuma, plus prošlogodišnjeg EP-a “Dreams Of Fireflies” itekako će dobro doći da tako nešto promijene iz korijena. ‘Pink Floyd na steroidima‘ izraz je kojim Paul O’Neill opisuje glazbu svog benda, a to i nije daleko od istine. Sofisticiran, tehnički i izvedbeno dotjeran gotovo do savršenstva, opus TSO-a doista je nešto što ima izrazito veliki potencijal i što je najvažnije, u kontinuitetu zvuči produhovljeno, osvježeno i racionalno.

Bilo da se radi o laganijim pjesmama s nježnim ženskim vokalima, pretpostavljenih muškima, uz moćan simfonijski utjecaj, tipa “Night Enchanted” i “I’ll Keep Your Secrets” ili dubljim muškim pjevanjima u klasičnim prog rock baladama kao što su “Believe”, “Old City Bar” i “Christmas Nights In Blue” s puno akustičnih i piano emocija, te štogod zviždukanja i kabaretskog ugođaja.

Sympho/heavy/rock polu-balada “The Christmas Day” ili klasičarski instrumentali kao što je “Sarajevo 12/24”, stvar napisana u spomen na stradanja u ratu u BiH, također su naslovi koje se ne smije preskočiti. Bljeskovi klasične gitare i klavira izdvajaju se u razigranoj “The Last Illusion”, “Wizards In Winter” pjesma je s obrisima symphonic metala, a “Epiphany” moderan progresivni ep kojeg bi mogli u svom opusu koristiti i rock bendovi i simfonijski orkestri, odnosno izvođači klasične glazbe.

O ovako blistavoj glazbi s neograničenim bogatstvom zvukova i suzvučja moglo bi se pričati i pisati danima i niti tada se ne bi uspjelo reći sve važno o njoj. Čak niti manji dio. Ovo je najjednostavnije glazba koju treba slušati i šutjeti. Samo se prepustiti osjećajima i u njoj – uživati.