Ogenj: Kaj nebi bilo dobro, opet je odlično

    2382

    Ogenj

    Si kak jen

    Datum izdanja: 08.05.2020.

    Izdavač: Dancing Bear

    Žanr: Etno, Folk-Rock, Punk

    Naša ocjena:

    Popis pjesama:

    1. Kaj nebi bilo
    2. Zanavek buš moja
    3. Zela si me
    4. Dok sam s tebom
    5. Šteroga hraniš jakši postaja
    6. Si kak jen
    7. Stadionska
    8. Od gori se bolje vidi
    9. De te boli
    10. Megle
    11. Naj zameriti
    12. Duša
    13. Moreš ti to
    14. Deca bez mati

    Prošle su dvije godine od odličnog prvijenca “Domaj” grupe Ogenj na kojem su predstavili svoju viziju ljubavnog kajkavskog etno punka. Vremena se mijenjaju, čak se i postave mijenjaju, ali energija koprivničkog benda ne jenjava, štoviše, čak bih i rekao da su ovdje moćniji i energičniji.

    Naše podneblje je oduvijek voljelo bendove koji su koketirali s etno zvukom sa svog podneblja i s punkom, posebno kad je taj zvuk imao irskih ili škotskih elemenata. To uvijek dokazuje naš interes za bendove poput The Pogues, Flogging Molly, Dropkick Murphys, The Real McKenzies… I dalje smatram da nema boljih usporedbi za Ogenj, jer upravo su oni taj naš bend koji uspješno manipulira narodnom ostavštinom u punk štihu. Naravno, slične utjecaje vuku također i već sad legendarni Cinkuši, te pomalo zaboravljena Kom3dija.

    Muziku podržava

    Upravo je to taj glazbeni prostor u kojem se Tomek najbolje osjeća, pa njegova ljubavna lirika i kreativna, nabrijana glazbena buka imaju posebnu snagu koja može probiti barijere kajkavskog jezika. Da, Ogenj i dalje pjeva tim narječjem što mu vjerojatno odnosi dio publike, ali ove pjesme ne bi zvučale toliko dobro da nisu otpjevane od srca, a jasno je gdje njegovo srce pripada.

    “Si kak jen” jest korak-dva unaprijed u odnosu na “Domaj”. Pjesme imaju mnogo veću širinu, neke pjesme su dobile proporcije i stadionskog rocka, pa sve to djeluje kao logični nastavak i daljnje razvijanje benda. Upravo ti himnični dijelovi su nešto što će postati veliki koncertni favoriti benda, kako god okrenuli, jer ne vidim kako bi drugačije bilo, posebno nešto poput “Naj zameriti”… Tu već vidim ekipu dignutih čaša i suzavih očiju kako grle svoje djevojke i jednostavno pjevaju ‘naj zameriti’…

    Na početku albuma je dosadašnji hit singl “Kaj nebi bilo” s folklornim ansamblom Koprivnica, i već se tu osjeti koliko su zvukovno odmakli od sličnih pjesama s prvog albuma. Do nje je pjesma “Za navek buš moja” koja bi se najbolje opisala ako je se usporedi s bendovima koji su spomenuti prije nekoliko odlomaka… U prijevodu, pravi etno-punk iz Podravine.

    Nakon nekoliko sljedećih stvari jasno se osjeti da se ovdje iznimno pazilo da svaki refren bude na svome mjestu, odnosno da bude što pjevniji i zabavniji. Ipak, u nekoliko pjesama, posebno u samoj središnjici albuma, čini mi se da se nešto krivo dogodilo u miksu, pa se pjevanje gotovo ne razaznaje, a upravo su podjednako britki i zabavni kao Mašinko prije koji tjedan.

    U drugoj polovici albuma češće imamo nešto laganije pjesme, što čini dobar kontrast preludom ringišpilu koji nas vrti u početnom dijelu albuma. S tim pjesmama je Ogenj pokazao da nije samo punk njihov forte, već da mogu ponuditi i baladnu emociju i u nju uklopiti sve elemente koji ih upravo čine toliko dobrim bendom.

    Za rezime albuma, ne bih previše dužio. Ogenj je isporučio još jedan vrhunski album s kojim su samo potvrdili svoj status. Mnoge stvari su uspjeli pogurati još koji korak naprijed, te složili novi album s čak 14 skladbi u čak 48 minuta koji tek u svojim manjim dijelovima djeluje nijansu slabije od odličnog. Sve ostalo udara baš kako treba, uz punk pjesme ćemo tancati, a uz balade derati se iz sveg glasa. To je sva poanta Ognja, vrhunska zabava. Jedva čekam da ponovno počnu koncerti, pa da vidim koliko sam u pravu ili možda u krivu.

    Muziku podržava