Običan svijet, ocvali stihovi

Iako im je ovo tek drugi studijski album, rovinjska grupa Običan svijet teško se ubraja među novajlije i to ne samo po dobi, nego i po sviračkom stažu

Gitarist i glavni autor u grupi Darko Zgrabljić veteran je s
višedesetljetnim stažem, a basist Marko Kalčić poznat je poštovateljima
grupa Gustafi i Svadbas dok je klavijaturist Eduard Makon bivši član
rovinjske grupe VIP.Najveći napredak Rovinjani su učinili na polju svirke, pjevanja i zvuka. I jedno i drugo i treće je natprosječno dobro za hrvatske kriterije, iako se pjevač muči s ionako teško pjevljivim slogovima. Instrumenti dišu, osjeća se dinamika i prostor. U muziku se uvode neki moderniji elementi, na tragu Queens of the Stone Age (uvodna “Ne znam“) ili čak Red Hot Chili Peppers, no u suštini to je album stare hard rock škole što samo po sebi nije mana, ali jest kad se bez pokrića koriste stari trikovi, što Obični svijet povremeno i čini, što čini da album zvuči jeftino i da prostite na izrazu – ocvalo, dojam je otprilike sličan kao kad zađete u birtiju i vidite tamo ‘stalni postav’.Stihovi obrađuju socijalno političke i društvene (“Zauzmi grad“) te ljubavne teme, a po kvaliteti se na momente primiču zoni koju jako dobro opisuje naslov albuma. Ukratko, momcima bi dobro došao tekstopisac. Lako je popljuvati sadašnji politički trenutak, no usporedimo li tekstove s naprimjer Frenkiejevim brojem “Pismo Milanu”, “Debilana” izgleda poput loše stilske vježbe gimnazijalca kojeg pretjerano ‘peru’ hormoni (najveći biseri su “Baš si jako ružna kad si tako tužna, otkoči facu, taj osmijeh mi daj, da li je prestao početak ili je došao kraaaaaaaaaaaaj“, kao i “Sad si ružna i debela, sad bi odojka pojela“).

Tri pjesme imaju ugrađen pravi autorsko-izvođački nerv: naslovna, “Lijep i sunčan dan” te zaključna “Mjesto za sve nas“, unatoč rješenjima koja nisu revolucionarna, komuniciraju emocije preko instrumenata i glasa.

Iako je “Debilana” ostvarila određene pomake u odnosu na debi album, Običan svijet još je uvijek običan bend koji može još napredovati u polju vlastitog izričaja kao razvijanju autorskog pečata.