Glazba piše povijest, sadašnjost i budućnost

Iako bi to bilo sasvim očekivano, soundtrack za dokumentarni film (“The Future Is Unwritten“, redatelja Juliena Templea) o životu i djelu pokojnog punk-rock prvoborca Joea Strummera nije retrospektiva njegove glazbene ostavštine, već je to 80-minutni radio show u kojem Joe vrti svoje omiljene klasike i glazbene uzore, između čijih pjesama nas počasti kojom mudrom o životu općenito.

Na Joeovoj playlisti se smjestilo dosta šaroliko društvo, ali ako malo bolje pogledate, shvatit ćete da nitko od njih nije ovdje bez razloga.

Bez pionira rock’n’rolla kakvi su Bob Dylan (“Corrina, Corrina“) i Elvis Presley (“Crawfish“) se ionako ne može, kao ni bez pop zvukova kraljice Nine Simone (“To Love Somebody“) i akustičnih country utjecaja Woodya Guthriea (“Ranger’s Command“), dok su MC5 (“Kick Out the Jams“) bili sasvim logičan izbor.

Najzanimljiviji su, naravno, nikad objavljeni demo-materijali pjesama koje su postale zaštitni znakovi The Clasha – “White Riot” i “I’m So Bored with the U.S.A.” – te “(In the) Pouring Rain“, snimljene uživo 1984. godine na koncertu u Seattleu, koja se nikada nije našla ni na jednom albumu.

Od dragocjenosti su tu još i “Trash City” iz 1988., koja je snimljena zajedno sa Strummerovim losanđeleskim prijateljima Latino Rockabilly War, te “Keys to Your Heart” iz ‘predklešovske’ faze, točnije iz vremena kada je Joe svirao u bendu The 101ers, iz kojeg The Clash vuku svoje ska korijene.

Predah između pjesama dolazi iz usta samog Joea, jer su na albumu korišteni isječci radijskih emisija koje je Strummer snimao za show “London Calling” u razdoblju od 1998. do 2002. i koji je navodno brojao 40 milijuna slušatelja širom svijeta.

Značaj ovog soundtracka je u tome što ne samo da daje pregled Strummerovog stvaralaštva, nego također i spaja sve one zvukove koji su ga na to stvaralaštvo inspirirali i u kojima je on prepoznao vrijednosti koje je poželio inkorporirati u vlastitu glazbu.

Zbog načina na koji je ona posložena, moglo bi se reći da je ovu kompilaciju radio sam Strummer te da ona nije soundtrack za film o životu, već soundtrack upravo za taj život. A svi znamo kakav je to samo život bio…