Decentna senzualnost

    1258

    Putumayo presents Paris

    Kompilacija

    Izdavač: Putumayo / Aquarius Records

    Žanr: Pop, World Music

    Naša ocjena:

    Popis pjesama:

    1. Thomas Fersen – Au Café de la Paix
    2. Coralie Clément – Samba de Mon Cœur Qui Bat
    3. Karpatt – Dites Moi Tu
    4. Carla Bruni – Quelqu’un M’a Dit
    5. Pascal Parisot – Je Reste au Lit
    6. Keren Ann – Jardin d’Hiver
    7. Tryo – Serre-Moi
    8. Paris Combo – Lettre A P…
    9. Presque Oui – L’ongle
    10. Amélie-Les-Crayons – Ta P’tite Flamme
    11. Myrtille – Les Pages
    12. Aldebert – Carpe Diem

    Pariz ima auru romantičnog grada, kojoj jedino mogu konkurirati Verona ili Rim.

    U popularnoj muzici je opjevan u više navrata (“Parisienne Walkways” u
    suradnji Garya Moorea i grupe Thin Lizzy, spomenut u “The Ballad of
    John and Yoko” The Beatlesa, i u “Trans Europe Express” grupe
    Kraftwerk), a iz diskografske kuće Putumayo nam stiže kompilacija
    francuskih glazbenika čija su djela na ovaj ili onaj način nadahnuta
    Parizom. Ili bar romantikom, ponekim momentom strasti i svime što uz to
    ide.

    Ova kompilacija je upravo takva: ritmovi su takvi da se s velikim zadovoljstvom može plesati uz prigušenu svjetlost s odabranikom/odabranicom na vašem privatnom tulumu, uglavnom s daškom bossa nove, malo sambe i drugih latinoameričkih ritmova. No melodioznost je ‘made in France’.

    Instrumentarij je ponešto reduciran, akustika je u prvom planu, elegancija također. To je stara škola francuske muzike, iz sredine 20. stoljeća, a novije stvari zvuče kao da su skladane upravo u pedesetim ili šezdesetim godinama proteklog vijeka. Rock’n’roll, srdžba, prosvjedi za prava životinja i drugih socijalno ranjivih skupina ne stanuju na ovom CD-u.

    Muziku podržava

    U popisu izvođača glazbenih radova možemo naći jednu tetu koja se češće pojavljuje u showbiz-rubrikama, riječ je o Carli Bruni – ona je ovdje tek jedna od 12 muzičara koji svojom svirkom i glasovima pripovijedaju priču o strastveno-emocionalnoj strani života.

    Najbolji dojam ostavlja Coralie Clement sa “Samba de Mon Cour Qui Bat“, a pri vrhu je i “Lettre A P…” izvođača nazvanih Paris Combo.

    Kontekst ove kompilacije je prigušena zabava u diskretnoj atmosferi i sve pjesme nekako se uklapaju u navedenu shemu. Generalni nedostatak je što su pojedine pjesme ipak malo ‘pretihe’ i dojam je kao da bi dvije ili tri pjesme u sličnom stilu, ali s jačim, otvorenijim i raspjevanijim refrenima znatno pridonijele raznolikosti i kvaliteti ovog nosača zvuka. S tim ili bez toga, “Putumayo presents Paris” korektno predstavlja grad podno Eiffelova tornja u svom šarmantnom i senzualnom svjetlu.

    Muziku podržava