Bend bez neugodnih iznenađenja

    1245

    Sevendust

    Cold Day Memory

    Datum izdanja: 20.04.2010.

    Izdavač: 7 Bros. Records

    Žanr: Metal, Rock

    Naša ocjena:

    Popis pjesama:

    1. Splinter
    2. Forever
    3. Unraveling
    4. Last Breath
    5. Karma
    6. Ride Insane
    7. Confessions
    8. Nowhere
    9. Hear and Now
    10. The End is Coming
    11. Better Place
    12. Strong Arm Broken

    Ako nije potrgano, nemoj ni popravljati… Ljepše ta poslovica zvuči na engleskom, ali skroz je očito da alternativni metalci, grooveri, rock-metalci, nu-metalci Sevendust prate provjerene staze.

    Njihov osmi album u samo 13 godina dokaz je da su fanovi gladni njihovog
    moćnog i pitkog zvuka, a jedino što se promijenilo je povratak
    originalnog i privremeno odsutnog gitarista Clint Lowerya.

    Možda to i ne bi trebala biti toliko bitna činjenica jer Sonny Mayo nije loša tvornica riffova, ali očito je da Lowery, koji se u međuvremenu družio sa svojim burazom i Kornom, puno znači ovoj ekipi. Uspjeli su snimiti album puno bolji i zanimljiviji od zadnja 2-3 izdanja.

    Još od kraja ’90-ih. Sevendust su imali posebno mjesto koje su uvijek nadopunjavali novim moćnim riffovima. No, činjenica je da su s “Next”, “Alpha” i “Chapter VII” rijetko koga zainteresirali. Zato sve skupa i stoji malo zamagljeno u njihovoj karijeri. Zato je “Cold Day Memory” vratio… nešto.

    Muziku podržava

    Melodije, jaki riffovi, bubnjevi sa svojom svrhom prekrili su cijeli album pa se, kao i uvijek, nađe fillera koji zvuče kao pravo srce Sevendusta. Te stvari i ne treba previše opisivati, jer je svima jasno što to znači. S druge strane nježna “Unraveling” jedan je od njihovih najuspješnijih singlova, a “Splinter” i “The End is Coming” vratili su njihove najbolje trenutke s albuma “Seasons” i “Animosity”.

    Upravo “The End is Coming” je pravi opis ovog benda i vjerojatno najbolja na albumu. Za kraj, valjda je Morgan Rose zadužen za najgrowlerskije pjevanje na “Strong Arm Broken“.

    Sevendust imaju dvije šanse s ovim albumom. S jedne strane, svoje fanove nisu razočarali niti jednim albumom i mogu dobiti samo nove – one iz mainstream svijeta. Ali s druge strane, sličnim pristupom u zadnjem desetljeću sumnjam da konstantno dobivaju nove, jer su sa 8 albuma sigurno isfiltrirali sve što su mogli.

    No i dalje ostaje onaj poznati stav – Sevendust su dovoljno melodični da vas ekipa ne gnjavi što im puštate ‘tamo nekakve neslušljive urlatore’, ali i dovoljno žestoki da ne zaspete ili da vas nitko ne optuži da slušate papčinsku muziku. I “Cold Day Memory” ispunjava tu ulogu.

    Muziku podržava