Arcade Fire
The Suburbs
Datum izdanja: 02.08.2010.
Izdavač: Sony Music Entertainment
Žanr: Art-Rock, Baroque PoP, Indie Rock
Popis pjesama:
Sve manje i manje djece vozi bicikl po susjedstvu, igra na “laštik”, izmjenjuje između sebe karte Pokemona ili nečeg sličnog, provodi ugodne ljetne večeri na kvartovskom igralištu. Djetinjstvo ispunjeno jednostavnim druženjem i upoznavanjem kroz igru danas je zamijenjeno brzim digitalnim distrakcijama, životom na društvenim mrežama i natjecanjem u broju followera na Instagramu.
Ovo možda zvuči kao grintanje nekog boomera koji “ne razumije današnju mladost”, ali iz kultnog albuma Arcade Fire: “The Suburbs” da se zaključiti da je i Butler razmišljao na sličan način. I to prije deset godina, što bi tek danas rekao?
Win Butler odrastao je izvan Houstona, gdje postoji taj gotovo neopisiv osjećaj otuđenosti koji prožima svakodnevni život. Zna se kako stvari stoje u takvim sredinama: živiš, ideš u školu, oženiš srednjoškolsku curu, dobiješ djecu, njen stari ti riješi neki okej posao i umreš gdje si se i rodio. Isti ljudi žive u istim zgradama na istim cestama, jednom i zauvijek.
Takva zamisao života ne zvuči pretjerano zanimljivo, ali upravo je ona bila inspiracija za šesnaest kompleksnih, baroknih, episkih pjesama s jednog od najboljih albuma u 2010.
“The Suburbs” je treći album kanadskog benda Arcade Fire, djelo koje savršeno obuhvaća taj sentiment osobe koja u tinejdžerskim godinama žudi za bijegom iz dosadnog malog mjesta u kojem se nikad ništa ne mijenja, dok u kasnijim godinama romantizira ta jednostavnija vremena.
“The Suburbs” je pustio korijene u živopisnim sjećanjima na mladost – primjerice, “Empty Room“, veliča ono vrijeme koje provedeš sam sa sobom, unutar svoja četiri zida; “Spent the summers staring out the window”, Butler pjeva u “Wasted Hours” . Butler također oplakuje nestanak predgrađa kakvo je nekad poznavao (“Half Light I i II”).
Statičnost i ubrzanost suvremenog života kontradiktorni su pojmovi koji istovremeno peku Butlera, što je vidljivo iz stiha pjesme “We Used To Wait“: “Now our lives are changing fast; hope that something pure can last”.
Nadahnuće izgubljenim predgrađem urodilo je uzbudljivim gudačima na “Rococo”, sanjarenjem ali i noćnim morama na “Suburbs”, prekrasnom nebeskom temom na “Half Light I”, žaljenjem za izgubljenim vremenom a željenjem novog početka na “Ready to Start”. Sve skupa, “The Suburbs” je izdanje koje uglavnom odražava čudno odrastanje u kaosu velikog metropolitanskog područja. Teško je ne osjećati se sukobljeno zbog života u tako bezizglednom postojanju. Beskrajna masa kuća, striptiz centara i obiteljskog života preplavljena je homogenošću, što može biti zastrašujuće, čak i nadrealno iskustvo.
Pa ipak, takav život može imati trenutke prodorne ljepote i jedinstvene moći koji su daleko jači od besmislenih ljeta i montonih klupa. To je onaj paradoks koje “The Suburbs” razumije i prenosi: iako ništa nije onako kako je nekad bilo, to ne znači da ga ne vrijedi pamtiti.